Vjera Crkva Kardinal Parolin: Pontifikat pape Franje je pontifikat radosti
Crkva Vjera

Kardinal Parolin: Pontifikat pape Franje je pontifikat radosti

Izbor Pape i njegovo poslanje uvijek su dar za Crkvu i čovječanstvo, čije se duhovno i crkveno značenje mora promatrati, procjenjivati, iščitavati u svjetlu vjere i djelovanja Providnosti – rekao je Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, u razgovoru za našu radijsku postaju govoreći povodom pete godišnjice njegova pontifikata o najznačajnijim oznakama učiteljstva pape Franje. Kardinal je kazao da najvažniji dokumenti pape Franje izravno ili neizravno upućuju na radost: Evangelii gaudium, Amoris laetitia, Laudato si’. Rekao bih da je upravo radost temeljna oznaka ovog pontifikata, radost koja očigledno ne proizlazi iz nepažnje, nego iz spoznaje biti ljubljen od Gospodina – rekao je Papin državni tajnik.

Sljedeća je značajka ovoga papinstva, po mišljenju kardinala Parolina, milosrđe, odnosno osobna i potpuna ljubav koju Bog ima za svako svoje stvorenje i, s druge strane, radost priopćavanja Radosne vijesti drugima. Naviještanje Isusova spasenja postaje izvor radosti ne samo za one koji ga primaju, nego i za one koji ga naviještaju. Riječ je o radosti koja se dijeli. Postoji i treći vidik, a to je evangelizacija, Crkva u izlasku koja mora navijestiti Evanđelje svim stvorenjima – kazao je katolički prelat, napominjući da su te tri karakteristike, barem za njega, temeljne za ovaj pontifikat.

Kardinal Parolin je podsjetio da je papa Franjo otpočetka svoga pontifikata na umu imao Crkvu u izlasku, Crkvu u pokretu, ne pozivajući se na načelo „tako je oduvijek bilo“ kako se ne bi učinio korak prema naprijed. Papin državni tajnik je rekao da taj put vodi prema većoj vjernosti Crkve svojoj naravi kao naroda Božjega i Tijela Kristova, te prema većoj djelotvornosti u njezinu poslanju evangelizacije. Napomenuo je da taj dinamizam koji je Sveti Otac istaknuo i koji želi utisnuti u Crkvu, može biti razlog različitih, pa i suprotnih stajališta. U određenom je smislu normalno da je svaki pontifikat bio podvrgnut kritikama – rekao je kardinal.

Papin državni tajnik pritom razlikuje između agresivnih, destruktivnih, istinski zlobnih kritikâ i onih konstruktivnih. Dodao je k tomu da postoje različiti načini kako reagirati i odgovoriti na ta dva oblika kritika. Što se tiče agresivnih i destruktivnih kritika, preostaje prihvatiti ih „na križu“ i smatrati ih dijelom trnove krune koju svi mi moramo nositi, naročito oni koji imaju odgovornost unutar Crkve i prema tome također javnu ulogu. Ništa se tu ne može učiniti – kazao je kardinal – Mislim da nikad neće nestati, da će uvijek biti prisutne.

Što se konstruktivnih kritika tiče – nastavio je kardinal Parolin – vjerujem da ih se treba uzeti u obzir jer mogu pomoći, mogu biti sredstvo unaprjeđenja, pa i usavršiti vlastito služenje. Smatram da je konstruktivna kritika ona koja proizlazi iz temeljnog stava ljubavi i koja je usmjerena prema izgradnji zajedništva u Crkvi. Takvim se kritikama želi pomoći Papi da bolje obavlja svoje učiteljstvo kao i svoje poslanje na korist čitave Crkve – objasnio je kardinal.

Vjerujem da je želja mnogih ljudi, kako unutar tako i izvan Crkve, ljudi koji gledaju na papu Franju kao na važnu i značajnu ličnost u suvremenom svijetu, sljedeća: želja da mu Gospodin dade života, zdravlja, snage, hrabrosti kako bi nastavio voditi Crkvu – kazao je kardinal Parolin, zaključivši razgovor riječima stare molitve: „Deus conservet eum et vivificet eum – Bog neka ga štiti i živa neka ga sačuva“.

Izvor: radiovatican.va

Svjetlo Vjere

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.