Praznici su vrijeme kada velik broj ljudi nastoji sudjelovati u nekoj vrsti zajedničkih aktivnosti. To je samo jedan od načina na koji možemo strukturirati svoje vrijeme. Latinska riječ „ritus“ označava religioznu ceremoniju koja podrazumijeva neku uobičajenu praksu koja je na neki način predvidljiva. U slavenskim jezicima riječ „obred“ ima korijen u riječi red što definira i socijalno značenje rituala. Rituali unose pravila i redoslijed u društvenu interakciju te ih mogu obogatiti, ali i osiromašiti kada je kvaliteta odnosa u pitanju.
Psihološko značenje rituala
U psihoterapiji rituale spominjemo kao oblike strukturiranja vremena koji ljudima donose predvidljivost, sigurnost i red, kao i oblik pripadnosti nekoj grupi. Svaka grupa ili zajednica ima svoje formalne, ali i neformalne ritualne načine obilježavanja važnih životnih događaja kao što su rođendani, imendani, slave, Božić, Uskrs, sahrane i dr.
Ipak, neki su ljudi skloniji stalnom strukturiranju vremena na taj način, a on je pored povlačenja, rada, razonoda, igara i bliskosti samo jedan od načina organizacije vremena. Vrijeme u tom smislu definiramo jedinicama pažnje, tj. kvalitetom pažnje koju razmjenjujemo u ovim oblicima života.
Gledajući kroz ego stanja, rituali pripadaju ego stanju roditelja jer afirmiraju neke naše važne vrijednosti. S druge strane, osoba se tijekom uzimanja sudjelovanja u ritualu može pozicionirati u ego stanje djeteta, tj. u njegovu adaptiranu funkciju. To i jest razlog zašto neki moji mlađi klijenti izražavaju negodovanje kada moraju sa svojim roditeljima ići na nekakve proslave. Smatraju ih dosadnima pa ih na razne načine eskiviraju ili nastoje izbjeći. Ponekad roditelji i popuste, no dobro je da inzistiraju na tome da se osoba uključi u obiteljski ritual jer joj tako pomažu nadvladati individualizam koji jest važan, kao što je važna i sposobnost dubljeg obiteljskog povezivanja koje onda osobu može osposobiti i za bliske te kvalitetnije emocionalne odnose i veze.
Smisao čestitanja
Ukoliko nam netko tijekom božićnih i novogodišnjih praznika čestita blagdane uz dobre želje, utoliko nam on poručuje da nam želi dobro. To dobro jest osnova svakoga prijateljskog odnosa koji zovemo suosjećajnost. Mnogi suosjećajnost izjednačavaju s mogućnošću da budemo tužni ili da se radujemo s osobom kada je ona u određenom stanju. To je jedan od načina izražavanja suosjećanja, dok je drugi činjenje nečega za što znamo da tu osobu čini raspoloženom ili pak da izbjegavamo ono zbog čega bi se ona osjetila neraspoloženom.
Iako Tejbi Keler navodi četiri mita ljubavi (to su: „Ti me činiš sretnim ili nesretnim.“, kao i „Ja tebe činim sretnim ili nesretnim.“), možemo reći da se ljubav ipak izražava načinom ponašanja gdje nam je cilj da kod osobe do koje nam je stalo izazovemo ugodu.
Agape na djelu
Blagdanske čestitke i čestitanje nisu samo isprazni rituali, već oni imaju dublji smisao koji se ogleda u poštovanju i prijateljskoj ljubavi. Nekima je nelogično da se to usmjerava prema osobama koje nam nisu emocionalno bliske. Međutim, biti prijatelj s nekim i imati prijateljski odnos prema nekom nije isto.
Mi možemo imati prijateljski odnos i prema osobama s kojima nismo posebno bliski, čak i prema onima koje ne poznajemo. Ako nam dolazeće praznike čestitaju osobe od kojih smo distancirani, to treba prihvatiti jer prijateljski se odnos njeguje i s ljudima koje ne poznajemo.
Praznici su prilika za opuštanje osoba, ali povezivanje na dubljim emocionalnim razinama. Zapamtimo, intimnost i kapacitet za bliskost još su jedan važan pokazatelj mentalnog zdravlja.
Maja Pavlov
Photo: www.pixabay.com
Dodajte komentar