Ostalo Sveti Grgur Veliki – zaštitnici studenata (2.)
Ostalo

Sveti Grgur Veliki – zaštitnici studenata (2.)

Senatorski sin – papinski nuncij

Premda je danas Grgur dosta rijetko ime u Bačkoj, a nikada niti nije bilo jako često, ipak radi onih koji nose ime Grgur, kao i radi ugleda, koji u povjesti Crkve ima ime Grgur, prozvan Velikim, vrijedi se pozabaviti tim velikanom Crkve. Gotovo u svim našim crkvama naći ćemo sliku ili kip tog uistinu velikog pape. Spomendan svetoga Grgura Velikog se prije slavio 12. ožujka, a danas 3. rujna. Ime Grgur je grčkog podrijekla, a znači: budan sam, oprezan, pozoran.

Srcem i dušom benediktinac

Grgurov otac bio je Gordijan, rimski plemić i senator. Grguru su bile 33 godine kada je postao gradonačelnik Rima. Bio je vrstan pravnik, ali pokraj svega nezadovoljan. Grgur je jako težio za duhovnim zvanjem. Htio je postati redovnik. Zato se nije niti ženio. Nakon očeve smrti baštinio je veliko bogatstvo. Roditeljsku kuću je dao tako urediti da je u njoj uredio benediktinski samostan svetoga Andrije. Sedam samostana je podigao te im dao pravilo svetoga Benedikta. I sam je stupio u benediktinski samostan ali ne zadugo… Papa ga je zaredio za đakona te ga poslao kao svog izaslanika u Carigrad. Sedam je godina bio u diplomacijskoj službi Svete Stolice na carigradskom dvoru. To je vrijeme proveo u molitvi i studiju teologije.

Željan samostanskog života

Čim se iz Carigrada vratio, odmah je nastavio samostanski život. Postao je opatom jednoga samostana. Do svoje pedesete godine mogao se radovati samostanskom životu. Poslije smrti pape Pelagija II. izabraše Grgura za papu. Benediktinac Grgur je pobjegao ne bi li izbjegao papinstvo. Međutim, Rimljani su ga pronašli i nagovorili da ipak postane rimskim biskupom. Za Grgura je znameniti Bossuet izjavio: On je najsavršeniji uzor kako treba upravljati Crkvom. U Rimu je, u vrijeme dok je bio papom, harala najprije poplava, pa glad i konačno kuga. Zato je naredio pokorničke ophode po gradu. Iz jedne bi crkve polazila procesija svećenika, iz druge redovnica, iz treće redovnika, iz četvrte dječaci, iz pete udovice i tako dalje. Svaki se ophod kretao moleći se prema crkvi Svete Marije Velike gdje su bile zajedničke molitve. Papa Grgur je procesijom hodao bosonog. Predaja bilježi da se za jednoga ophoda ukazao arkanđel Mihael s isukanim mačem. Kako je kuga naglo prestala, Rimljani su svoga biskupa Grgura počeli držati čudotvorcem.

Siromasi prije svega

Jednom se sveti Grgur već pripremio da služi svetu misu. Javiše mu da se jedan gladan čovjek onesvjestio pred crkvom. Svukao je sa sebe misno odjelo i reče: Ako netko u Rimu umire od gladi, to znači da papa nije dostojan služiti svetu misu! Misu je odslužio tek kada je nahranio nesretnika. Za njegovim je stolom svaki dan jelo dvanaest siromaha. Vrijedni i dobri papa je organizirao dopremanje pšenice sa Sicilije, pa je na taj način pomogao gladnim građanima Rima. Tako je papa bio pravi otac siromaha. Propovjedanje je smatrao vrlo važnom pastirskom službom.

Grgurove zasluge

Godine 593. Grgur je uspio diplomatskim putem neprijatelje Rima Langobarde preokrenuti u prijatelje, te ih je pripravio za krštenje. Sve je učinio da se obnovi uprava Crkve: pravno je dotjerao upravljanje biskupijama. Toliko je revnovao oko liturgijskoga pjevanja i tako ga je obnovio da se službeno crkveno pjevanje po njemu zove gregorijanski koral ili gregorijansko pjevanje. Papa Grgur je pokrenuo misije na britanskim otocima. Tako je u Englesku poslao četrdeset misonara benediktinaca na čelu s opatom već spomenute opatije sv. Andrije, među kojima se posebno isticao sveti Augustin Kentenberijski.

Pastoralac

Dodamo li tome i Grgurovu spisateljsku djelatnost, neće nas začuditi naziv „Veliki“.  U svom djelu O Jobu piše o kršćanskom ćudoređu ( moralu ). Homilije su zbirka od 40 propovjedi za različite prigode kroz cijelu godinu. U svojim homilijama često navodi Sveto pismo i njemu posebno dragog pisca Svetog Augustina. Napisao je i djelo Pastoral da bi dao upute za pastirsko djelovanje klerika. U četiri knjige pod naslovom Dijalog razlaže čudesa svetaca i život svetog Benedikta. Iz njegovoga djela Pisma govori nam njegova briga za Crkvu iz 848 pisama. Pokraj sve te velike i sveobuhvatne djelatnosti, bio je beskrajno ponizan. Da bi izbjegao kažnjavanje strpljivo je opominja. Izbjegavao je pompu da bi uvjek ostao malen. Prozvao se SERVUS SEVORUM DEI – sluga Božjih slugu. Njegov spomendan se slavi 3. rujna zato što je toga dana 590. godine bio posvećen za biskupa.

Grgurova slava

Sveti Grgur je prema jednima svetošću pobjedio Antuna, riječitošću Ciprijana, a mudrošću Augustina. Drugi su ga prozvali Božjim konzulom, treći mu među crkvenim naučiteljima ne nalaze razlog. Uz Ambrozija, Jeronima i Augustina, sveti Grgur je jedan od četvorice zapadnih crkvenih naučitelja. Svetog Grgura prepoznajemo u umjetnosti po biskupskoj mitri ili papinskoj tijari na glavi, s biskupskim štapom u obliku trostrukg križa. Nerijetko ga prikazuju s golubicom jer ga je Duh Sveti u obliku golubice nadahnjivao dok je pisao. Ponekad se prikazuje sa modelom crkve u ruci da se naglasi njegova uloga u izgradnji Crkve.

Zaštitnik je znanstvenika, studenata, učenika, učitelja, zborova i zborovođa, izrađivača dugmadi i zidara. Zaštitnik je od kostobolje i kuge. Začtitnik je Engleske.

Životopis prvog opisanog zaštitnika studenata na našoj stracnici možete pročitati ovdje: http://ehub48.webhostinghub.com/~svjetl5/v2015/sveti-alojzije-zastitnici-mladih-1/

Izvor: BOŽJI PRIJATELJI S NAMA NA PUTU, Stjepan Beretić, Katoličko društvo za kulturu, povjest i duhovnost „Ivan Antunović“, Subotica, 2014.

Uredio: Nikola Knezi

Svjetlo Vjere

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.