Sveti Bonifacije

          Današnji je sveti zaštitnik Bonifacije (Bonifacius), anglosaski benediktinac, misionar, „apostol Njemačke“. Rodio se oko 672. kao Winfrid (Wynfrith, Wynfryth) u engleskom gradu Creditonu (Devon), kad je kršćanska kultura u Engleskoj bila u punom cvatu. Odgojen je u benediktinskim samostanima u Exeteru i Nurslingu, u kraljevini Wessex, te je i sam postao redovnik benediktinac. Već 716. pošao je kao misionar u Friziju, ali se ubrzo vratio u Englesku. Papa Grgur II. poslao ga je 719. kao vjerovjesnika germanskim plemenima. Tada je uzeo i redovničko ime Bonifacije. Nakon uspješnih misija u Tiringiji, Friziji i Hessenu papa ga je u Rimu 722. posvetio za biskupa. Osnivao je po Njemačkoj benediktinske opatije, muške i ženske samostane, utemeljio i organizirao biskupije (Freising, Regensburg, Salzburg, Würzburg, Erfurt). U njegovim nastojanjima mnogo mu je pomogao franački vladar Karlo Martel, djed Karla Velikog. Njemačko gospodarstvo, kultura i umjetnost u dobroj mjeri su zasnovani baš na temeljima koje je zasadio sveti Bonifacije. Njegova najdraža zadužbina bio je samostan u Fuldi (Hessen), polazna točka za mnoga misijska putovanja po germanskim zemljama. Kao prvi nadbiskup Mainza (od 745), reorganizirao je crkvu i kler u franačkoj državi, a 751. pomazao je Pipina za franačkog kralja.

U proljeće 754. ponovo je otišao na sjever, a pratili su ga mnogi redovnici. Njihova žetva bila je velika i bogata. On i njegova 53 pratitelja utaborili su se nedaleko morske obale i očekivali novokrštenike za sakrament potvrde. Umjesto njih u tabor je provalila četa razbojnika i sve poubijala. Tako je Bonifacije svoju ogromnu i svestranu djelatnost na posljednjem misionarskom pohodu zapečatio i vlastitom krvlju koja je postala sjeme kršćanskog procvata u germanskim zemljama. Ubijen je na današnji dan, 5. lipnja 754, u Dokkumu (Frizija, Nizozemska). Pokopan je u Fuldi, a njegovo posljednje počivalište posjećuju mnogi hodočasnici. Tamo se čuva i Sveto pismo, kojim je štitio glavu dok su ga ubijali. Zaštitnik je Njemačke, pivara, krojača te mnogih biskupija, naselja, župa i crkava diljem svijeta.

tekst i fotografija – zupajastrebarsko.hr