Vjera Svetac mjeseca Blaženi Niels (Nikola) Stensen, anatom
Svetac mjeseca

Blaženi Niels (Nikola) Stensen, anatom

Anatomija je fundamentalna znanost medicine poznata i onima koji nemaju veze s medicinom. Riječ je o fakultetskom ispitu koji prepolovi broj studenata koji nastavljaju dalje svoj studij. Kao što je djeci u školi važno naučiti čitati i pisati, tako je studentu medicine važno naučiti anatomiju. Ona mu pomaže u kasnijem razumijevanju ostalih predmeta. Blaženi liječnik ovog broja bio je veliki znanstvenik, liječnik i profesor anatomije čiji spomendan obilježavamo 5. prosinca.
Blaženi Niels Stensen (latinski Nicolaus Steno, talijanski Niccolo Stenone) danski je svećenik i biskup, liječnik, anatom i geolog. Rođen je 11. siječnja 1638. u Kopenhagenu u luteranskoj obitelji kao sin zlatara. U to vrijeme Danskom je harala epidemija kuge koja je usmrtila 246 njegovih suučenika. Niels je upisao 1656. godine studij medicine u Kopenhagenu. Još kao student otkrio je 1661. izvodni kanal žlijezde slinovnice (tzv. Stenonov kanal). Mnogo je putovao Europom i upoznao glasovite znanstvenike i njihova djela. Govorio je osam svjetskih jezika. Od  1666. bio je u Firenci liječnik toskanskih vojvoda iz obitelji Medici. Obratio se 1667. na katoličku vjeru. Osobit je na njega djelovala jedna tijelovska procesija u Livornu i potaknula ga na razmišljanje o presvetoj euharistiji. Svoje vjerske sumnje i tjeskobe povjerio je jednoj redovnici u firentinskoj samostanskoj ljekarni. Ona mu je preporučila neka mnogo moli. Veliki anatom poslušao je njezin savjet i pronašao put do Krista Spasitelja. Prvi je otkrio mišićnu građu srca te istražio građu i funkciju mozga, mišića i krvnih žila. Dokazao je da i životinje koje rađaju žive mlade imaju u spolnim žlijezdama jajašca. Niels je Stensen bez sumnje jedan od najznačajnijih anatoma XVII. stoljeća. Mnogo je putovao Italijom i došao do zanimljivih geoloških otkrića pa se može smatrati i osnivačem kristalografije. Bio je od 1672. do 1674. profesor anatomije u rodnom Kopenhagenu, a nakon toga opet u Italiji gdje se sve više bavio teologijom. Zaređen je za svećenika 1675. u Firenci. Boravio je na dvoru Medicijevih kao duhovnik i ispovjednik. Papa Inocent XI. imenovao ga je 1677. naslovnim biskupom Titiopolisa i apostolskim vikarom nordijskih misija. Igrao je značajnu ulogu u protureformacijskom pokretu u sjevernoj Njemačkoj. Do 1680. djelovao je u Hannoveru, a potom je postavljen za pomoćnog biskupa u Munsteru. Bio je na glasu zbog svoje iskrene pobožnosti, a kako bi pomogao siromasima i nevoljnicima, prodao je svoj biskupski prsten i križ. Od 1683. djelovao je u Hamburgu, a od 1685. u Schwerinu. Živio je asketski, spavao je na slamnjači, oblačio se u trošnu odjeću te se vozio po kiši i snijegu u otvorenoj kočiji. Danima je živio samo o crnom kruhu i mlijeku. Znatno je oslabio pa nije stigao otputovati na oporavak u svoju voljenu Italiju. Preminuo je 5. prosinca 1686. u Schwerinu (Mecklenburg). Njegovo tijelo otpremljeno je, na zahtjev Cosima Medicija, brodom u Livorno da bi bilo pokopano u bazilici svetog Lovre u Firenci. U svijetu vjere i srcima vjernika često se javljaju određene sumnje i bojazni pa ponekad, poput svetog Tome, neprestano tražimo nove dokaze i potvrde. Stoga je istinski dar Crkvi Kristovoj i pravi povod za slavlje kad se vrhunski znanstvenik kao što je Niels Stensen obrati na katoličanstvo i postane svećenik i biskup. Činjenica da dolazi iz Danske u kojoj je 80 posto stanovništva luteranske vjere taj događaj čini još ljepšim i vjerničkom srcu dražim. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Nielsa Stensena blaženim 23. listopada 1988. Njegovim imenom nazvani su muzeji, instituti, minerali, krateri na Marsu i Mjesecu, ali i škole, bolnice, ulice, crkve i kapele većinom diljem Njemačke i Danske.

Piše: Margareta Jaramazović

Svjetlo Vjere

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.