Životni skript ili životni scenario je jedan od osnovnih koncepata Transakcione Analize poznatije kao TA.
To je teorija ličnosti i psihoterapijska metoda, koja pomaže ljudima da usavrše svoj život. TA polazi od
pretpostavke da su ljudi OK, da svi mogu da misle svojom glavom, donose sopstvene odluke , kao i da te
odluke mogu menjati ukoliko ih ne dovode do ostvarenja željenih ciljeva. Takođe, ljudi imaju i kapacitet
za spontanost i istinsku bliskost ukoliko je naravno, sebi i dozvole.U tom smislu verujemo da ne postoji
sudbina, već osoba koje odlučuje i koje nastoji da ostvari autonomiju.
Ipak, poznato je da iza većine naših ponašanja stoji neka logika i neka motivacija. Zato, možemo i reći da
ne živimo slučajno život na način na koji ga živimo, već da tu postoji izvesna nesavesna logika. Ova
nesvesna logika koja se krije iza ’ljudske sudbine’ se u transakcionoj analizi zove životni skript, ili životni
scenario.
Prema Eriku Bernu, tvorcu TA najveća muka ljudske rase jeste kako da postanu autonomni, tj kako da
ne budu objekti manipulacije, i da umesto ubeđenja, prisile i igranja igara izaberu svesnost, poštenje,
kreaciju i intimnosat. Osnova svakog scenarija započinje sa tri pitanja koju svaki čovek postavi sebi bar
jednom u životu, a to su: Ko sam ja? Šta radim ovde? I Ko su ovi drugi?
Odgovori na ova pitanja ukazuju na zaključke osobe o sebi, drugima i svetu kao načina na koji su
formirali svoj Referentni Okvir, tj. svoju predstavu sveta. Ta predstava može biti vrlo realna i
funkscionalna i tada živimo život u skladu sa sobom ostvarujući ono što smo planirali. Bernovim rečima,
tada živimo tzv. ’pobednički scenario.’Ukoliko pak živimo, ali ne ostvarujemo ono što smo želeli, ili ne
stižemo nigde,ili sebe konstantno uslovljavam, možemo govoriti o tzv. ’gubitničkom scenariju’,a u dosta
slučaja i o ’banalnom’ scenariju, gde niti dobijamo niti gubimo,i koji je zapravo jedna mešavina
’pobedničkog, učesničkog i gubitničkog’ scenarija.
Nije svaki uspešno ostvaren cilj, nužno i ’pobednički scenario’. Važan parametar koji čini da se ljudi
osećaju kao pobednici jeste osećaj zadovcoljstva.Moigućnost uživanja u postignutom, i svesnost u vezi
toga.
Kako skript nastaje?
Kao odrasle osobe, dešava se da ponavljamo strategije koje smo davno izabrali. Tačnije,da ne
reagujemo na realnost u ovde i sada, već onako kako smo svet zamislili u svojim ranim odlukama. Kada
to radimo kažemo da smo u skriptu, ili da se angažujemo u skriptnom ponašanju ili osećanjima.
Drugim rečima, skript kao nesvesna motivacija, bazirana na našim najranijim mišljenjima, logikama i
odlukama počinje da upravlja našim životom, vodeći ga često ka predvidljivom kraju. Možda je
najjezgrovitiju definiciju dao upravo Dr. E. Bern kada je naveo da je to: ’Životni plan, zasnovan na
odlukama donetim u detinjstvu, osnažen od strane roditelja, koje potvrđuju događaji iz života i koji
kulminira u izabranoj alternativi’. (Berne, 1972). Najveći deo skriptnih odluka donosi dete u
predškolskom uzrastu. Tada je reč o detetovim zabludama u vezi važnih životnih pitanja. Na osnovu
konteksta u kome se nađe, onoga što roditelji upućuju kao poruke (i verbalno, ali i neverbalno), onoga
što se od njega očekuje osoba može zaključiti: ’Nisam poželjan’, ’Žene su glupe’, ’Mene je teško
voleti’,’Život je težak’ ili ’Život je zabava’….Ove njegovi pogrešni zaključci postaju deo ubačenih
parametara u ’njegov autopilot’ i počinju da da ga vode kroz život. Osoba se nesvesno oslanja na ove
svoje doživljaje, kasnije uverenja da bi razumeo sebe i one oko sebe.Skriptne odluke deluju kao aksiomi
koje se često kasnije ne preispituju, već od kojih osoba polazi i gradi svoj pogled na svet.
Dok su neki ljudi skriptirani samo u jednoj oblasti , npr. u emotivnom životu ili partnerskim odnosima,
neki drugi, životni skript afirmišu veoma široko sa velikim brojem skriptnih odluka. Što veći broj ovih
ranih, često iracionalnih dečijih zaključaka, to je veći deo životne teritorije kontaminiran skriptom.
Dve grupe poruka koje boje skript
Postoje različite verbalne i neverbalne poruke, kojima roditelji utiču na dete. Najvažnije su tzv. Skriptne
zabrane, i skriptni imperativi.
Zabrane su iracionalne roditeljske poruke, često posledice strahova, nasleđenih obrazaca ili
manipulativnih strategija. Mary i Robert Goulding (1979) govore o dvanaest tema koje kasnije utiču na
detetovu odluku.
Npr. zabrana ’Nemoj verovati …’ , može biti izvedena kao indirektan roditeljski stav, koji kasnije rezultira
u detetovu odluku :’Neću verovati drugima’, ili ’ Nemoj pokazivati osećanja’, može u konačnici osoba
personalizovati u fromi sakrivanja, potiskivanja ili otpisivanja osećanja.
Skriptni imerativi ili tzv drajveri su prisilne motivacije koje osoba prisvaja na osnovu verbalnih i često
direktnih roditeljskih poruka. To su roditeljska ’uputstva’ za život, koja često afirmišu i dobre vrednosti
za dete. Ipak, problem kod ovih vrsta poruka , jeste u njihovo uslovljavanje …’samo ako…’Tada dete,
kasnije osoba, sebe počinje da uslovljava ’Ja sam OK samo ako sam…jak, gotovo savršen, ako radim
naporno, ako ugađam drugima ili ako žurim…’
Kad ove poruke ’sednu’ jednom u detetov Referentnio Okvir, retko se kasnije preispituju, i na taj način
formiraju zaključke o važnim životnim pitanjima (od profesije, partnerstva, odnosa prema drugim
ljudijma, deci, novcu…itd). Kasnije će se osoba čak možda i truditi da ove zaključke i potvrdi,i da ih
’uklopi’ bez obzira na njihovu iracionalnost. Upravo ovo redefinisanje stvarnosti jeste nešto što
konstruiše ’sudbinu’ jedne osobe, ili TA jezikom rečeno , što je ’skriptira’.
Kako izaći iz skripta?
Da bi izašli iz skriptnog obrasca moramo ga biti svesni. Ovaj momenat se često otkriva u
psihoterapijskim sobama ,u terapijskom procesu. Terapeut može pomoći klijentu da osvesti ključne rane
odluke na kojima počiva skriptna logika. Osoba onda polako odustajući od iskrivljenih, ne
’apdejtovanih’uverenja da postoji savršen svet, može iz svog Odraslog svesnije rešavati probleme.
Takođe, može otkrivati nove načine da bi ispunila svoje potrebe u svetu koji ne mora nužno biti savršen,
ali može biti dovoljno lep i prijatan, da ga vredi živeti !
Piše: Maja Pavlov, TA psihoterapeut , NLP trener
Photo:
Dodajte komentar