BENEDIKTINCI – OPATIJA GOSPE OD FONTGOMBAULTA
Opatija Gospe od Fontgombaulta je benediktinski samostan koji pripada Kongregaciji iz Solesmesa. Počeci ove opatije burne prošlosti sežu u XI. st., kad je 1091. Pierre de l’Étoile utemeljio benediktinski samostan na obalama rijeke Creuse, blizu izvora (fra. fontaine) Gombaud, pa otud i ime Fontgombault. Osim benediktinaca, uslijed nemira, revolucija i progona redovnika živjeli su tu i drugi redovnici i svećenici. 1569. opatiju su razrušili kalvinisti. Nakon duge obnove, 1741. benediktince zamjenjuju lazaristi. Opatija je opet uništena za Francuske revolucije, imovina je konfiscirana i rasprodana. 1849. su je otkupili trapisti, koji su za Treće republike 1905. istjerani iz Francuske, nakon čega je samostan ponovno konfisciran i prodan. Neko vrijeme se koristio kao tvornica dugmadi i kao poljska bolnica. Od 1919. do 1948. kompleks je korišten kao dijecezansko sjemenište.
U samostanski kompleks su se napokon 1948. vratili benediktinci i to iz opatije Solesmes – koju je utemeljio obnovitelj benediktinskog života u Francuskoj, dom Prosper Guéranger, i sa dvadeset i dvojicom benediktinaca započeli su novo razdoblje monaškog života u Fontgombaultu.
Odmah nakon prvoga indulta za klasičnu misu, Quattuor abhinc annos, pape Ivana Pavla II. iz 1984., iskoristili su priliku i vratili se tradicionalnoj liturgiji. Najprije za tihe Mise, a od 1988. se i konventualna Misa služi u klasičnom obliku. Opatija majka, Solesmes, nije bila oduševljena ovim smjerom opatije kćeri, pa su njeni opati nastojali utjecati na promjenu stanja u Fontgombaultu. Međutim, povratak tradicionalnoj Misi donio joj je mnogo zvanja, tako da je ova najbrojnija članica Kongregacije iz Solesmesa, bila u stanju otvoriti još samostana. U Triorsu (1984.), Gaussanu (1994.) – sada u Donezanu, u Clear Creeku (1999.) . Još 1971. otvorili su samostan u Randolu. Sve te opatije vjerne su Tradicionalnoj rimskoj misi.
Osim tradicionalne liturgije, veliku pozornost polažu na gregorijanski koral. Broje preko stotinu redovnika.
Izvor: tradicionalnamisa.com
Dodajte komentar