Sveci Uzvišenje svetoga Križa

Uzvišenje svetoga Križa

   Blagdan Uzvišenja svetoga Križa, koji danas slavimo, potječe iz Jeruzalema. Car Konstantin dao je izgraditi baziliku Uskrsnuća nad grobom Isusovim i ona je bila posvećena 13. rujna 335. Carica Jelena pronašla je prema predaji dio izvornog Kristovog križa 326. te ga povjerila na čuvanje u toj bazilici. Kršćani Jeruzalema, dan nakon godišnjice posvete te bazilike, 14. rujna, izlagali su tu svetu relikviju te joj se klanjali. Perzijska je vojska otela relikviju 614, ali ju je car Heraklije uspio vratiti te ju je 3. svibnja 628. svečano donio u Jeruzalem. Iz Jeruzalema blagdan se vremenom proširio na kršćanski Zapad. Za sve kršćane Kristov križ je simbol spasenja. Križ je do Isusovog raspeća bio smrtna kazna za političke buntovnike i najteže zločince. Od tada je on znak pobjede nad grijehom i smrću, znak uzvišenja Krista i nade njegovih sljedbenika. Tko s vjerom i nadom prihvaća zagonetku križa, može se nadati duhovnom preporodu i uzvišenju u trajnu sreću s Bogom.

   Hrvatski narod vjekovima se borio za „krst časni“, za križ kao simbol našeg spasenja i kršćanstva uopće. Naša povijest već od svojih početaka stoji u znaku svetoga Križa, koji je bio i ostao najveća čast i slava te povijesti. Uzvišenju svetoga Križa posvećene su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Siget, Kerestinec kod Svete Nedelje, Kravarsko, Križ, Dugo Selo, Osijek-Retfala, Branjin Vrh kod Belog Manastira, Ladimirevci kod Valpova, Oprisavci, Šemovci kod Virja, Križevci-konkatedrala, Sveti Križ Začretje, Križovljan kod Martijanca, Vratišinec, Kotoriba, Sisak-katedrala, Trebež kod Jasenovca, Završje Netretićko, Ogulin, Križpolje kod Brinja, Perušić, Prozor kod Otočca, Turke kod Delnica, Rijeka-Srdoči, Draguć kod Cerovlja, Krapanj-Brodarica kod Šibenika, Šibenik-Dolac, Split-Veli Varoš, Okrug Gornji na Čiovu, Živogošće kod Podgore, Dubrovnik-Gruž, Bosanska Dubica, Bistrica kod Žepča, Jelaške kod Olova, Klopče kod Zenice, Sarajevo-Kovačići, Međugorje, Ruma, Petrovaradin, Sveti Tomo/Senttomaš u Bačkoj, Pačir kod Bačke Topole, Miletić kod Odžaka), a posvećena mu je i slavna franjevačka provincija Bosna Srebrena.

tekst i fotografija – zupajastrebarsko.hr

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.