Danas slavimo Kuzmu i Damjana, dvojicu svetaca i mučenika, omiljenih među vjerničkim pukom od davnina. O njima stoljećima kruže mnoge legende, po kojima su bili braća blizanci i liječnici koji su uvijek liječili besplatno (zbog toga su prozvani anargyroi, nepotkupljivi). Arapskog podrijetla, rođeni su u III. stoljeću i školovani u Siriji. U Crkvi se štuju od IV. stoljeća, pored ostalog u gradu Kyrosu, u sjevernoj Siriji, gdje im je već u V. stoljeću posvećena crkva. U VI. stoljeću slavni bizantski car Justinijan podigao je nad njihovim relikvijama u Carigradu veličanstvenu baziliku. Središte njihovog štovanja nalazilo se i u Egeji, u rimskoj pokrajini Ciliciji (danas Turska), gdje su djelovali i pretrpjeli mučeništvo. Bili su jednako popularni i na kršćanskom Istoku i na Zapadu pa su im crkve podizane u mnogim gradovima (Rim, Jeruzalem, Egipat, Mezopotamija). Kao liječnici svojim su milosrđem i brojnim čudotvornim ozdravljenjima obratili mnoge ljude na kršćanstvo. Za Dikolecijanovih progona prefekt Cilicije Lysias podvrgnuo ih je oko godine 287. okrutnim mukama, a potom im je odrubljena glava. S njima su pogubljena i trojica njihove mlađe braće. Trebali su biti pokopani odvojeno, ali deva koja je bila u blizini naredila je ljudskim glasom da se moraju pokopati zajedno.
Zaštitnici su liječnika, ljekarnika, kirurga, zubara, veterinara, primalja, farmaceuta, brijača, frizera, slabovidnih i slijepih osoba, siročadi, blizanaca, kemijske industrije te mnogih fakulteta, naselja, župa, crkava, kapela diljem svijeta (Soljani kod Vrbanje, Kuzmica kod Pleternice, Kuzminec kod Rasinje, Vrhovac kod Ozlja, Fažana, Kaštelir, Boljun kod Lupoglava, Rijeka-Sveti Kuzam, Poljica na Krku, Barbat na Rabu, Cres, Kruševo kod Obrovca, Slivnica kod Posedarja, Polača, Banj na Pašmanu, Ćokovac na Pašmanu-benediktinski samostan, Brbinj na Dugom otoku, Ugljan, Kaštel Gomilica, Sitno kod Prgometa, Velo Grablje na Hvaru, Vrbanj na Hvaru, Podselje na Visu, Donja Vrućica kod Trpnja, Klokurići u Župi dubrovačkoj, Lastovo, Zablaće na Korčuli, Muo u Boki Kotorskoj).
Izvor: www.zupajastrebarsko.hr
