Današnji sveti zaštitnik je Dionizije Pariški, prvi biskup i apostol Pariza, misionar i mučenik. Dionizija je, prema svjedočanstvu franačkog povjesničara i biskupa Grgura Tourskog, sredinom III. stoljeća papa Fabijan poslao u Galiju da tamo naviješta evanđelje. Kao misionar zatekao se u malo poznatom galoromanskom naselju zvanom Lutetia Parisiorum, iz kojeg se kasnije razvio grad Pariz. Sjedište njegove misije nalazilo se na otoku Île de la Cité, u rijeci Seini. Osim u Parizu djelovao je kao misionar i na području Chartresa, Senlisa, Meauxa i Kölna. Njegovo uspješno djelovanje urodilo je mnogobrojnim obraćenjima i razbjesnilo tamošnje pogane. Za Valerijanova progonstva Dionizije je zajedno sa svojim drugovima, svetim Rustikom, svećenikom, i svetim Eleuterijem, đakonom, stradao oko 258. mučeničkom smrću. Podvrgnuti su groznim mukama, a potom bačeni divljim zvijerima, ali one im nisu nimalo naudile. Odrubljene su im glave, a tijela bačena u rijeku Seinu. Kršćani, predvođeni pobožnom ženom Catullom, izvukli su Dionizijevo tijelo iz rijeke i pokopali ga noću, šest kilometara izvan naselja.
Već je sveta Genoveva s pariškim pukom započela godine 495. gradnju crkve na mučenikovom grobu, a merovinški kralj Dagobert dovršio je oko 636. podizanje glasovite benediktinske opatije Saint-Denis. Svetog Dionizija Pariškog miješaju ponekad sa svetim Dionizijem Areopagitom iz Atene, kojeg je na kršćanstvo obratio sveti Pavao. Razvojem Pariza i njegovim sve većim značajem širio se i kult njegovog prvog biskupa, svetog Dionizija. Postao je zaštitnikom Franačkog carstva, a uvršten je i među četrnaest svetih pomoćnika u nevolji. Ikonografi ga često prikazuju kako u rukama drži svoju odrubljenu glavu te kako s mjesta svoje smrti, najvišeg pariškog brda, današnjeg Montmartrea („planine mučenika“), odlazi prema mjestu svojeg pokopa, današnjem Saint-Denisu. Dionizijev lik nalazio se i na ratnim zastavama francuskih kraljeva, a francuske čete često su koristile ratni poklič „Saint Denis!“. Crkva ga slavi već od godine 800, a njegovu svetkovinu uvrstio je u rimski kalendar 1568. papa Pio V. Zazivaju ga kod glavobolje, bjesnoće i sukoba, a zaštitnik je Pariza, Francuske i opsjednutih osoba. Naročito svečano slavi se u Parizu. Posvećena su mu mnoga naselja, župe, crkve, kapele i oltari diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Dijaneš kod Vrbovca, oltar u crkvi svete Katarine u Zagrebu).
tekst – zupajastrebarsko.hr
fotografija – abcsvatych.com
Dodajte komentar