Seljači sin
Ime Augustin znači uzvišeni. Augustin je rođen u sjevernoj Africi u Tagasti, danas Souk-Ahras u Alžiru, a umro je u gradu Hippo Regius, danas Annaba u Alžiru. Otac mu je Patricije, a bio je ratar i državni službernik koji je gotovo do svoje smrti ostao u vjeri starih Rimljana. Augustinova mati Monika je bila duboko religiozna kršćanka. Augustin je bio čovjek široke naobrazbe. Studirao je slobodne umjetnosti, gramatiku, dijalektiku, govorništvo, aritmetiku, geometriju, astronomiju i glazbu. Studij mu je omogućio neki dobročinitelj. Kao šesnaestogodišnjak morao je prekinuti studij zbog siromaštva. Onda se vratio kući i uključio se u jednu uličnu bandu. Godinu dana kasnije ipak je završio studij u Kartagi studij retorike. Živio je s jednom djevojkom od koje mu se rodio sin, kome je dao ime Adeodatus.
Od Boga darovan – Božidar
Augustin je studirao književnost, pa je zato trebao čitati Bibliju,. Prema ga ona nije zanimala. Proučavao je kršćansko krivovjerje maniheizam. Manihejci su vjerovali u strogu odijeljenost dobra od zla. Punih 13 godina bio je Augustin uspješan profesor retorike u svom rodnom gradu Tagasti, a onda je preko Rima 384. godine, otputovao u Milano, tada glavni grad Rimskog carstva, kako bi tamo nastavio karijeru profesora. U Milanu se izmijenio njegov život. Majka ga je pratila na svim putovima, pa je tako došla i u Milano. Bila je zabrinuta zbog njegovog života, a Augustin je bio privržen majci.
Poslušan majci
Majčin utjecaj ga je sve više otvarao prema kršćanstvu. Poslušao je majku kad ga je nagovarala da raskine sa djevojkom. Augustina su fascinirale propovjedi milanskog nadbiskupa Ambrozija, svidio mu se životopis Antuna Pustinjaka. Jedna legenda govori kako je jednom, dok je sav rastrgan u duši ležao pod smokvom, čuo glas dječaka koji mu je rekao: Uzmi i čitaj. Onda je Augustin otvorio Bibliju baš na mjestu gdje je Pavao piše Rimljanima: Hodimo pristojno kao po danu; ne u razuzdanim gozbama i pijankama, ne u bludnosti i raspuštenosti, ne u svađi i zavisti, nego se obucite u Gospodina Isusa Krista i ne brinite se oko tjelesnog da ugađate pohotama! (Rim 13,13-14).
Biskup
Augustin je ostavio posao profesora, pa se u uskrsnoj noći 387. godine krstio. Tada se vratio u Tagastu, rasprodao je svoju imovinu pa je tri godine živio s istomišljenicima kao u samostanu. Za svećenika je zaređen 391. godine, a 395. je postao biskup u gradu Hippo Regius. Znao je oduševljeno propovjedati. Oštro je napadao zastranjenja u nauku Crkve, a njegov utjecaj se širio daleko izvan granica njegove biskupije. Ubrzo je postao jedan od vodećih duhovnih učitelja u zapadnoj Crkvi. Budući da je i sam živio zajedničkim životom, nije mu bilo teško sastaviti početna pravila za ženski samostan u svome gradu. Iz tog početnog pravila su nastala pravila za red augustunski i augustinaca. Red djeluje i danas i kroz stoljeća se brzo širio na zapadu.
Naučitelj Crkve
Augustin je bio jedan od najvećih teologa u povijesti Crkve. U borbama s filozofskim i religioznim strujanjima svoga vremena, Augustin je razvio svoj nauk o istočnom grijehu, o Božjoj milosti, o Božjem suverenitetu, kao i o predestinaciji. Njegov je nauk bio od najvećeg utjecaja na katoličku teologiju sve do visokog srednjeg vijeka, ali je bio od utjecaja i na reformaciju redovnika augustinca Martina Luthera. Sam Augustin je dobro poznavao grčkog filozofa Platona, pa je zato i Augustin vjerovao da je iskustveni svijet manje vrijedan od svijeta duha. Dobar Božji Duh bio je najvažniji. O Bogu je učio da je Bog svemogući i dobar, a sve što je zlo, nije ništa drugo nego nedostatak dobra. Bog je čovjeku dao razum da lakše doživi Boga. Dao mu je i slobodnu volju da odgovorno donosi odluke pred Bogom. Nemoralne odluke su zato nemoralne što su donošene bez Boga.
Pokornik do smrti
Jedna druga legenda o svetom Augustinu govori kako je svetac jednom prilikom duboko zamišljen šetao uz more, kad odjednom spazi maloga dječaka kako je malenom školjkom zahvaćao vodu iz mora, pa je onda prelijevao u unaprijed iskopanu jamu. Radoznalo je pitao dječaka što to radi, a dijete je odgovorilo: Činim isto što i ti činiš! Ti svojim mislima pokušavaš zahvatiti Božje dubine, a ja pokušavam izgrabiti more!
Evo još jedne: Za vrijeme dok su Vandali opsjedali njegov grad, Augustin se razbolio od groznice. Nije htio umrijeti prije nego što učini temeljitu pokoru. Dio te pokore je bio da više nikoga, osim liječnika i posluge, neće primiti u posjet. Dao je na pergamentu napisati pokorničke psalme, a onda ih je prikovao na zid, kako bi ih iz svoje postelje neprestano i neometano mogao moliti. Na koncu je umro bez sakramenta umirućih, budući da niti svećenik nije smio ući u njegovu sobu.
Priredio: Siniša Tumbas Loketić
Preuzeto: Božji prijatelji s nama na putu
Dodajte komentar