Sveci Sveta Lucija

Sveta Lucija

   Danas slavimo još jednu miljenicu vjerničkoga puka, svetu Luciju, djevicu i mučenicu iz Sirakuze na Siciliji. Prema predaji rodila se oko 283. u Sirakuzi. Najstarije legende o njoj potječu iz V. i VI. stoljeća. Zbog ozdravljenja majke zavjetovala se na djevičanstvo, a svoj miraz razdijelila je siromasima. Poganskim vlastima prijavio ju je kao kršćanku njezin nesuđeni muž. Za cara Dioklecijana mučena je kao kršćanka i prema predaji pogubljena 304. u Sirakuzi. Po kasnijim legendama, prije smaknuća su je oslijepili, a po nekima si je sama iskopala oči kako bi od sebe odvratila poganskog zaručnika. Neke pak legende tvrde da joj se vid vratio prije smrti. Zbog toga se najčešće prikazuje u likovnoj umjetnosti s očima na tanjuru ili pladnju. U srednjem vijeku njezin je današnji blagdan bio dan primirja i sklapanja ugovora. Legenda joj stavlja u usta i ove riječi: „Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga“. Poganskom mučitelju kazala je također: „Ako mi na silu oduzmeš čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću na nebu imati dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom“. Krvnik ju je probo mačem.

   Njezino ime znači „svijetla“ i na neki način naviješta veliko svjetlo božićne noći. Uz njezin lik vezane su razne legende i običaji u sjevernoj i istočnoj Europi. U narodu vlada uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od svete Lucije do Božića. Na današnji dan u nekim se hrvatskim krajevima sadi pšenica da bi proklijala i zazelenila se o Božiću. U Sirakuzi se nalazi glasovita bazilika svete Lucije, odredište mnogih pobožnih hodočasnika. Rimski kanon ili prva euharistijska molitva spominje Luciju poslije pretvorbe, a ušla je i u Litanije svih svetih. Kod nas se osobito štuje u Dubrovniku, gdje ima oltar u crkvi svetoga Vlaha. Zazivaju je kod sljepoće, očnih bolesti, epidemija, grlobolje i krvarenja, a zaštitnica je mučenika, slabovidnih osoba, slijepaca, pisaca, nožara, staklara, seljaka, težaka, sedlara, trgovaca, vitražista te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Turopolje, Velika Gorica, Lukavec kod Velike Gorice, Goršeti kod Brod Moravica, Kostrena, Kastav-groblje, Novi Vinodolski, Skitača kod Raše, Sveta Lucija Pazinska, Sveta Lucija kod Oprtlja, Funtana, Jurandvor na Krku, Banjol na Rabu, Pučišća na Braču, Stari Grad na Hvaru, Potomje kod Orebića).

tekst i fotografija – zupajastrebarsko.hr

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.