Današnja sveta zaštitnica, Jelena ili Helena, rodila se oko 250., vjerojatno u Drepanonu (kasnije Helenopolisu), u maloazijskoj pokrajini Bitiniji. Majka je cara Konstantina Velikog, koji je kršćanima nakon mnogih progonstava dao slobodu. Potjecala je iz vrlo skromne obitelji i obavljala službu stajske služavke, kad ju je upoznao i oženio budući car Konstancije Klor. Obraćenica, odbačena od muža, do 306. ostala je u pozadini, a tada ju je na carski dvor pozvao sin Konstantin. Obasuo ju je počastima, ali ona je ostala pobožna, ponizna i skromno odjevena. Pritjecala je u pomoć bijednicima, siromasima dijelila novac i odjeću, oslobađala zatvorenike i prognanike, gradila crkve diljem carstva.
Bila je prožeta ljubavlju prema Spasitelju pa je 326. hodočastila u Svetu zemlju. Prema predaji pronašla je na Kalvariji Kristov križ i zbog toga je prozvana Križaricom. Na tom mjestu dala je sagraditi baziliku Svetog Groba. Preminula je na današnji dan, 18. kolovoza 330. u Konstantinopolu (Carigradu), a tijelo joj je preneseno u Rim i pokopano u porfirnom sarkofagu (danas u vatikanskom muzeju Pio-Clementino). Odmah poslije smrti počeli su je štovati kao sveticu, „veliku ženu, vrijednu vječne i svete uspomene“. Zaštitnica je arheologa, obraćenika, problematičnih brakova, rastavljenih supružnika, carica i Helene, glavnog grada Montane te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Šenkovec, Vrtlinska kod Čazme, Zabok, Rakovica, Kastav, Škrip na Braču).
tekst i fotografija – zupajastrebarsko.hr
Dodajte komentar