Od gostioničarke ipak carica
Spomendan svete Jelene slavimo 18. kolovoza. Premda je davno živjela, Jelena je izuzetno popularna i poznata svetica. Njezino ime živi u svim kršćanskim narodima, pa i u našoj sredini: Jelena, Jelica, Jela, Helena, Ilka, Ilona. Sveta Jelena je, dakle, rođena 248. ili 249. godine u pokrajini Bitiniji (zemlja na obali Crnog mora, danas sjeverozapadna Turska). Bila je iz siromašnijih slojeva pa je radila u gostionici svoga oca kao gostioničarka. Tu je upoznao, zavolio i napokon, budući da je bila izuzetno lijepa, oženio budući car Konstantin. Kad je postao carem, otpustio ju je uz obrazloženje da njegovom carskom dostojanstvu ne priliči gostioničareva kći. Nesretna se žena tada posvetila svome sinu Konstantinu. Konstantin je 306. godine postao carem, a u povijesti je poznat kao Konstantin Veliki. Jelena je od te godine još više nego ranije u svemu podupirala svoga sina. Kad se 324. godine krstila, Jelena je dobila naslov carice. Konstantin je bio ne samo veliki car, nego se pokazao i kao veliki sin. Iz ljubavi prema svojoj majci da je kovati novac s njezinim imenom i likom. Od 326. godine biva još utjecajnija. Pod njenom je rukom carsko blago.
Izuzetno aktivna žena i praktična kršćanka
Jelena je velika graditeljica. Dala je sagraditi mnogo crkava. Njoj se pripisuju mnoga poznata zdanja u Raveni, Rimu, Carigradu i današnjem Izraelu: crkva Isusova rođenja u Betlehemu, crkva Uzašašća Gospodnjeg na Maslinskoj gori u Jeruzalemu i tako dalje. Kao careva majka poduzela je 326./327. godine politički značajno putovanje po istočnim pokrajinama carstva. Konstantinova majka je na svojim putovanjima iskazivala veliku ljubav i skrb za siromašne pučane. Oslobodila je mnoge ljude iz rudnika i tamnica. Prognanicima je darovala slobodu. Bezbroj puta se znala obično obučena izgubiti među siromašnim svijetom. Tako je ona pribivala i svetoj misi. Htjela je biti malena među malenima. Za njezinim stolom su znali sjediti najsiromašniji ona ih je služila. Kako je na tom svom putu pohodila i Jeruzalem, nije se čuditi što je Jelena postala zaštitnicom hodočasnika u Svetu zemlju. Dok je boravila u Jeruzalemu, jako se zanimala za brijeg Kalvariju. Sama je organizirala mnoga iskapanja na tom mjestu.
Svetica iz legende otkrila Isusov križ
U Jeruzalemu počinje Jelenina slava iz legende koja kaže: na Kalvariji su pod njezinim rukovodstvom pronađena tri križa. Nađena je i ploča sa natpisom: „Isus Nazarećanin kralj židovski“. Isusov križ je tražila. Našla ga je tako što je na savjet jeruzalemskog biskupa teško bolesnu ženu dala položiti na svaki od tri pronađena križa. Kad je bolesnica dodirnula Isusov križ, ozdravila je. To je za Jelenu bio nebeski znak da je otkrila pravi Isusov križ. Kad je nastavila iskapanja, pronašla je i čavle, kojima je Isus bio prikovan na križ. Ovi su se na svjetlu dana zasjali poput zlata. Dva od pronađenih čavala darovala je svome sinu Konstantinu. Od jednoga je načinio znamen da opremi svoga konja, a drugoga je nosio na svojoj kacigi. Na mjestu našašća svetoga križa carica je dala podići veličanstvenu baziliku.
Zaštitnica
Jelenu će u svojim potrebama zacijelo zazivati ugostiteljski djelatnici, ali i majke kad mole za svoju djecu, hodočasnici i putnici na putovanjima. Bolesnici u bolesti i ljudi poniženi shrvani pod teretom križa. Jeleni će se obraćati i ostavljene žene. A tko bi je više častio od onih koje nose njezino ime.
Dodajte komentar