Danas slavimo svetu Brigitu Irsku (Brigid, Brigit, Bridget, Bridgit, Bríd, Bride) ili Brigitu iz Kildarea, omiljenu irsku zaštitnicu, redovnicu i osnivačicu mnogih samostana. O njezinom životu zapisane su brojne, različite legende. Rodila se 453. u Faughartu, nedaleko Dundalka, glavnog grada irske grofovije Louth, kao kći Dubhthacha, škotskog poganina, vladara pokrajine Leinster i njegove robinje Brocce, piktske kršćanke, koju je pokrstio sveti Patrik. Neposredno prije Brigitina rođenja, njezina majka prodana je jednom druidskom zemljoposjedniku, koji joj je povjerio upravljanje svojom mljekarskom farmom. Brigita, milovidna djevojčica nježna srca, odgojena je u kršćanskom duhu. U djetinjstvu je slušala propovijedi svetog Patrika i to je na nju ostavilo neizbrisiv dojam. Potražila je oca, koji ju je oslobodio od ropstva kad je vidio njezina dobra djela, prožeta čudesima. Gorljiva kršćanka, život je posvetila siromasima i nevoljnicima.
Već sa 14 godina, uz biskupovu dozvolu, pod jednim hrastom u Kildareu, sagradila je oko 468. svoju kapelicu. Uskoro su joj se pridružile i druge djevojke pa je osnovala ženski samostan, a kasnije i muški. Mnoštvo vjernika hrlilo je do njezinog prebivališta, a pozivali su ju i u druge krajeve, tako da je proputovala cijelu Irsku i osnovala brojne samostane diljem „smaragdnog otoka“. U Kildareu je osnovala umjetničku školu, čuvenu po izdavanju prekrasnih oslikanih rukopisa. Pripisuju joj se mnoga čudesa. Preminula je na današnji dan, 1. veljače 523. u Kildareu, glavnom gradu istoimene irske grofovije i pokopana u tamošnjoj katedrali. Njezine relikvije pohranjene su 878. u Downpatricku (grofovija Down), uz svetog Patrika i svetog Kolumbana, koji su zajedno s njom zaštitnici Irske. Zaštitnica je novorođenčadi, dojenčadi, male djece, primalja, djece čiji roditelji nisu u braku, kovača, lađara, uzgajivača pilića, mljekarica, mljekara, muzilja, kravara, peradara, bjegunaca, mornara, redovnica, pjesnika, putnika, učenika, stoke, tiskarskih strojeva i mnogih naselja, župa i crkava širom Irske i svijeta.
tekst i fotografija – zupajastrebarsko.hr
Dodajte komentar