Prvim riječima Vjerovanja, Boga Oca Svemogućega priznajemo stvoriteljem neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. Time podjednako odjekuju dvije istine vjere – ona da je Bog stvoritelj, i ona da su nebo i zemlja, a na jedinstven način čovjek, njegova stvorenja. Stvaranje pripada milosti kao logički i kronološki temelj povijesti spasenja, koja svoju puninu ima u utjelovljenju i vazmenom otajstvu Isusa Krista, u kojem je, po kojem je i za kojeg je sve stvoreno (Kol 1,15-20). Ovakva intonacija početak je perspektive razumijevanja suodnosa spasenja i stvaranja, zbog kojega bez istine tko smo ne možemo znati ni kamo idemo. U tom svjetlu razumijemo i zahtjev koji Katekizam Katoličke Crkve stavlja pred evangelizacijsko djelo Crkve: »Kateheza o stvaranju od temeljne je važnosti. Tiče se samih osnova ljudskog i kršćanskog života: daje jasan odgovor kršćanske vjere na temeljno pitanje koje su ljudi svih vremena postavljali: ‘Odakle dolazimo?’, ‘Kamo idemo?’, ‘Koje nam je porijeklo?’, ‘Koja nam je svrha?’, ‘Odakle dolazi i kamo ide sve što postoji?’ Oba pitanja, o porijeklu i o svrsi, nerazdvojiva su, i odlučujuća za smisao i usmjerenje našega života i djelovanja« (br. 282).
Zahtjev za pozornošću Crkve prema stvaranju postaje tim hitniji i dragocjeniji ako ga se sagleda iz stanja suvremene beznačajnosti istine čovjekove stvorenosti. To da je čovjek stvoren, danas je zapuštena istina, sve do točke u kojoj ona više ništa ne govori. Stoga se odgovor na pitanje, je li čovjek stvoren od Boga ili je plod slučaja, doživljava kao nepotrebno pitanje koje nema nikakav utjecaj na konkretni život. Štoviše, govor o čovjekovoj stvorenosti doživljava se kao deplasirano propagiranje njegove ograničenosti i prolaznosti. Poželjnije je i humanije hraniti ideju da je sam čovjek stvoritelj, a sve drugo stvorenje samo danost za čovjekovo stvaranje. Nažalost, poznat nam je zastrašujući odgovor prirode na takvu ideju, kao i nesnalaženja s ekološkom krizom koja nikako da bude stvarno prepoznata kao izvanjski znak duboke krize čovjeka kao takvog.
Izobličeni antropocentrizam u kojem nema mjesta za čovjekovu stvorenost ima svoju složenu povijest, a u našoj se sadašnjosti, pa i onoj vjerničkoj, posebno pokazuje u tri razdvajanja. Prvo, u razdvajanju Boga i prirode. Priroda je postala majka kojoj se zahvaljuje za blagodati plodova i benefite njezinih procesa. Najkorisnije znanosti su one prirodne, jer otkrivaju zakone prirode, pri čemu se otkriva mogućnost ovladavanja ili barem oponašanja tih istih zakona. Drugo razdvajanje nužna je posljedica prvoga: razdvojeni su božansko djelovanje i priroda. Boga se više ne promatra kao djelatno prisutnog u prirodi. Praktični deizam Boga više ne vidi ni bliskog događajima, a kamoli stvarno djelatnog u materiji. Treće je razdvajanje, pak, zbunjujuća posljedica prva dva: razdvajaju se sreća i priroda. Prirodu se doživljava kao teret i neprijatelja koji uništava čovjeka. Izbavljenje čovjeka je oslobođenje od podređenosti nepredvidivim i opasnim prirodnim zakonima koji proturječe njegovoj sreći. Ovim razdvajanjima Bog je ostao bez svoga stvorenja, bez mogućnosti djelovanja u prirodi te, na koncu, postao beznačajan za stvorenost. Stvoreno se vidi tek kao prirodno, a upućenost na život s prirodom postala je protuslovna čovjekovoj slobodi, pa se prirodu istovremeno iskorištava i prezire uime humanoga, pa čak i duhovnoga.
Kršćanska nada uvijek nas hrabri da postoji izlaz. Povratak istini stvorenosti povratak je ponovnom otkriću vrijednosti istine da smo ovisni i da je sve povezano. Ali tu ovisnost nećemo shvatiti kao ponižavajuću za našu slobodu, nego kao odgovor ljubavi na Stvoriteljsku ljubav i naklonost koja je htjela da čovjek jest, da bude stvoren, da bude drugi bez zavisti. Isto tako, povezanost svega nećemo doživjeti kao ugrozu naše sreće, nego kao duboko jedinstvo sa stvorenjem, jedinstvo koje je povezano i prožeto cjelovitim odnosom s Bogom, bližnjima i zemljom. To je put koji nam je nanovo zacrtan enciklikom pape Franje Laudato si’.
Piše: Boris Vulić
Preuzeto: VJESNIK Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije
Photo: gigaom.com
Dodajte komentar