Dosad je, prema učenju Rimokatoličke crkve, postojalo sedam smrtnih grijeha: oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost i lijenost. Ta lista je proistekla od pustinjaka od III stoljeća A.D., posebno Evagriusa Ponticus-a. Dio tih grijeha se spominje u Mudrim izrekama 6,17: ohole oči, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu, srce koje smišlja grešne misli, noge koje hitaju na zlo,lažan svjedok koji širi laži i čovjek koji zameće svađe među braćom a drugu listu iznosi poslanica Galaćanima 5,19: bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomor, srdžbe, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavisti, pijančevanja za koje apostol Pavle kaže da: “koji takvo što čine, kraljevstva Božjega neće baštiniti”. U knjizi Otkrivenja 21,8 se navodi da:”kukavicama pak, nevjernima i okaljanima, ubojicama, bludnicima, vračarima i idolopoklonicima i svim lažljivcima udio je u jezeru što gori ognjem i sumporom. To je druga smrt.«
No, od 2008.godine Apostolska penitenciarija, vatikanskog suda za unutarnje sakramentalno područje je proširila listu za novih sedam, “modernih” smrtnih grijeha :
• Ugrožavanje okoliša,
• Genetska manipulacija,
• Akumulacija pretjeranog bogatstva,
• Izazivanje siromaštva,
• Distribucija i konzumiranje droge,
• Moralno dvojbeno eksperimentiranje,
• Kršenje temeljnih prava ljudske naravi.
Tadašnji papa Benedikt XVI je povodom proširene liste takođe ukazao i na krizu ispovijedi kao sakramenta sa opadanjem broja onih koji se ispovijedaju te apelovao na ”nježnost” i razumijevanje svećenika u delikatnim situacijama, podsjećajući nas da smo svi griješni. Na prvi pogled očito je, da se time Crkva sa razine pojedinca diže na davanje moralnog kompasa zajednici. Grijeh više nije samo individualan, on očito po novom može biti i kolektivan. Istovremeno, za grijeh je odlučujuća namjera, a ne sam čin per se. Neki i upozoravaju, da su svi “novi” grijesi zahvaćeni u “starima”, dakle da se kod “novih” radi samo o modernim aplikacijama “starih”. Bilo kako bilo, iako je za našu zapadnu civilizaciju karakteristično razdvajanje religije i javnog života, Crkva je značajna snaga Civilnog društva i kao takva ima veoma velik uticaj na društvo u cjelini. S tog stajališta treba možda i procjenjivati taj “novi” spisak. Lista novih grijeha je naišla na protivljenje svijetskih glasila.
Uredio: prof. dr. sc. med. Robert Semnic
Izvor: pollitica.com
Slika: pixabay uz intervenciju autora
Dodajte komentar