Sutra, 4. travnja, obilježava se 50. obljetnica preminuća Martina Luthera Kinga, afroameričkoga lidera i dobitnika Nobelove nagrade za mir, koji je ubijen dok se zauzimao u kampanji za afroameričke radnike. Nekoliko dana poslije, u podnevnom nagovoru održanom na Trgu svetoga Petra, Pavao VI. – koji se s Martinom Lutherom Kingom susreo u Vatikanu 1964. godine – izrazio je žalost zbog ubojstva – kako je rekao – nedužnoga kršćanskog proroka rasne integracije.
Lik afroameričkoga pastora vrelo je nadahnuća i za papu Franju, koji ga je spomenuo u povijesnom govoru u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, 24. rujna 2015. godine, i koji je, prije manje od mjesec dana, primio u audijenciju Bernice Albertine, mlađu kćer Martina Luthera Kinga, koja se također zauzima za nenasilje i protiv svake diskriminacije.
O nasljeđu Martina Luthera Kinga na području zaštite ljudskih prava, za našu je radijsku postaju govorio nadbiskup Ivan Jurkovič, stalni promatrač Svete Stolice pri uredu Organizacije ujedinjenih naroda u Ženevi, te istaknuo da je nedvojbeno riječ o monumentalnom liku u povijesti zaštite ljudskih prava. Može se reći – dodao je – da s njim započinje „novo razdoblje“, popraćeno općim razvojem društva i demokracije. Vjerojatno će zauvijek ostati među istaknutim likovima XX. stoljeća, kojima su se, valja naglasiti, pridružili i drugi. Pratili su ga, naime, i drugi primjeri, ali treba priznati da je s njim počela nova epoha – rekao je nadbiskup Jurkovič.
Na novinarovu primjedbu kako je u američkom Kongresu, 2015. godine, papa Franjo rekao da nas i dalje nadahnjuje san Martina Luthera Kinga, te na pitanje koje su zajedničke točke pape Franje i tog afroameričkoga lidera, nadbiskup je napomenuo da je riječ o dvije osobe koje su privukle opću pozornost na novo viđenje svijeta. Martin Luther King je to učinio što se tiče zaštite ljudskih prava afroameričkoga stanovništva, a Papa donosi novo viđenje Crkve.
Sve to nesumnjivo govori da je riječ o dva načela koja su priznata tipičnima za Martina Luthera Kinga, kao i za ličnosti kršćanskoga nadahnuća – primijetio je nadbiskup te istaknuo da je prvo načelo nenasilje, načelo koje je danas postalo problematično u odnosu na brojna djela nasilja koja vidimo oko sebe. Potom, načelo općega bratstva, odnosno treba sve ljude smatrati primateljima istoga bratstva.
Što se pak tiče ponovnoga pojavljivanja rasizma i diskriminacija, nadbiskup je kazao da tako važni problemi zahtijevaju stalnu pozornost, a ona ne može biti samo birokratska, odnosno ne mogu se u tomu zauzimati samo osobe koje su uključene u rad, nego se trebaju uključiti i važne ličnosti. Vidljivost se postiže samo preko istaknutih ličnosti, – mišljenje je nadbiskupa Jurkoviča – stoga teme važne za čovječanstvo trebaju braniti velike ličnosti.
Papa Franjo to čini, i to sjajno, i svi priznaju njegovu ulogu koju je postigao u tako kratko vrijeme – istaknuo je stalni promatrač Svete Stolice pri uredu Organizacije ujedinjenih naroda u Ženevi. Papa vjeruje da je jedina budućnost dostojna ljudskoga bića ona koja uključuje sve ljude. Stoga moramo težiti tom viđenju, koje je također viđenje Martina Luthera Kinga, i štititi ga. Svi možemo biti sretni, ali to se događa samo ako su uključeni svi, od posljednjega do najpovlaštenijega i obratno – kazao je na kraju nadbiskup Jurkovič.
Izvor: radiovatican.va
Foto: pixabay.com (uz obradu)
Dodajte komentar