Vjera Meditacije Razlozi Judine izdaje
Meditacije Vjera

Razlozi Judine izdaje

Materijalna korist

Iako je Judi bila ponuđena novčana nagrada za izdaju Isusa, u Markovom evanđelju nije sasvim jasno da li je novac primarni motiv. U Matejevom evanđelju je s druge strane, Juda tražio da mu se za njegovu ulogu plati. Judin prigovor ženi koja je iskoristila skupocenu pomast da pomaže Isusa, da se novac mogao bolje upotrebiti kao i potkradanje novca iz apostolske ”kase”, govore u prilog materijalne koristi kao motiva.

Politički razlozi

Spekuliše se da je Juda očekivao da Isus konačno zbaci rimsku vlast te je razočaran, izdao Isusa. Juda se naime ponašao kao patriota prema svojoj zemlji i naciji. Moguće je da je Juda pokušao da spreči Isusa da dalje povećava tenzije i izaziva nemir sa rimskim okupatorom.

Božiji plan

Luka  i Ivan navode da je sotona ušao u Judu. Evanđelja sugeriraju da je isus predskazao (Iv 6,64, Mt 26,25) i dopustio  izdaju (Iv 13,2728) a razlog je da se ispuni Božiji plan. Drugo objašnjenje je da je Isus, bez obzira na izdaju, svakako trebalo da bude raspet. Russell i Luis Borges su razmatrali u svojim djelima ideološke kontradiktornosti između Judinih postupaka i njegove vječne kazne dok Reichenbach razmišlja da izdaja koja je predskazana ne može biti akt slobodne volje i stoga se Juda ne može kazniti. I u tom slučaju, ovaj autor ipak ne isključuje Judinu aktivnu ulogu. Drugi autori smatraju da je Juda djelovao u poslušnosti Božijoj volji  a autor Cane stoga tvrdi da su Judini postupci neizbežni i neophodni no ipak vode osudi. Erasmus je vjerovao da je Juda bio slobodan u odluci a Martin Luter da se Judina odluka mogla promijeniti. Katolička Crkva nema zvaničan stav vezan za Judino prokletstvo. Njegovo prokletstvo se ne bi nužno sastojalo u samoj izdaji već u stanju očajanja koji je rezultiralo samoubojstvom. No i ova teza je probematična jer Isus očituje svoj stav prema Judinom izdaji i pre nego što se ovaj ubio (Iv 17,12).

Moderne intrepretacije

Spong zaključuje da su autori tekstova u Bibliji, nakon Prvog hebrejsko-rimskog rata personificirali židovstvo u liku učenika – izdajnika Jude, židovstvo koje je na posljetku izdalo i predalo Isusa rimskoj vlasti. Maccomby tvrdi da je u Novom Zavjetu ime “Juda” iskorišćeno kao napad na judaizam ili na hebrejsku religioznu elitu koja je bila odgovorna za Isusovo pogubljenje.

Izvor: wikipedia

Slika: geoffwren.blogs.com/photos/museum/kiss_of_judas

Ivan Dodig

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.