Vjera Papa govori Papin tweet povodom spomendana svetog Benedikta
Papa govori

Papin tweet povodom spomendana svetog Benedikta

Europa ponovno otkriva nadu kad je ljudska osoba u srcu njezinih institucija. Sveti Benedikte, moli za nas! – napisao je papa Franjo u svojoj tweet-poruci povodom spomendana oca zapadnoga redovništva i zaštitnika Europe, svetog Benedikta Nursijskoga. Spomenimo kako je u travnju ove godine Sveti Otac, u prigodi 125. obljetnice ustanovljenja Benediktinske konfederacije, u audijenciju primio predstavnike raznih ogranaka i međunarodnih ustanova toga reda koji je utemeljio sveti Benedikt Nursijski.

Isus Krist u središtu života sv. Benedikta

Tom je prilikom podsjetio na riječi svetoga Grgura Velikoga o svetom Benediktu, kojega je nazvao sjajnom zvijezdom, te objasnio da je u njegovu vremenu, obilježenom velikom krizom vrijednostī i ustanovā, sveti Benedikt znao razlučiti bitno od sporednoga u duhovnom životu, stavljajući postojano u središte Gospodina. Pritom je poželio da i današnji benediktinci prakticiraju razlučivanje kako bi prepoznali što dolazi od Duha Svetoga, a što od duha svijeta ili duha sotone. To razlučivanje ne zahtijeva samo sposobnost prosuđivanja, nego je to dar koji valja tražiti od Duha Svetoga – kazao je među ostalim papa Franjo.

Sveti Benedikt iz Nursije

Sveti je Benedikt rođen 480. godine u Nursiji, a 497. povukao se u pećinu na litici u pustom kraju nedaleko od Subiaca, gdje je započeo svoj monaško-pustinjački život u pokori i askezi. Potom je napustio Subiaco te je 529. godine sa svojim prvim sljedbenicima u Campagni počeo graditi samostan Montecassino, koji će postati matična opatija novoga reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Benediktovo je životno djelo Pravilo monaha, prvi zakonik redovništva na Zapadu, u kojem objedinjuje rimsko pravno iskustvo stabiliteta i poslušnosti, kršćansku pobožnost i molitvu te organizacijsko-praktične ciljeve u obliku znanosti, umjetnosti i poljodjelstva.

Benediktinci

Benediktovi su se sljedbenici, slijedeći osnovno načelo „Ora et labora et lege“ (Moli, radi, uči), posvetili skrovitu životu u šutnji, molitvi i manualnome radu, a kasnije su tome pridodali škole i intelektualni rad. Prvih su stoljeća kao misionari pokrštavali germanske i druge narode. Značajan je prinos benediktinaca europskoj kulturi u širenju pismenosti zahvaljujući osnivanju škola, kao i u širenju znanosti i književnosti prepisivanjem knjiga te dajući brojne pisce i znanstvenike. Tomu treba pridodati njihov prinos u razvoju poljodjelstva i obrtništva. Iz Benediktova reda nastale su reformirane grane kao što su cisterciti i trapisti. Prema predaji, ženski je red benediktinki osnovala Benediktova sestra sveta Skolastika. Danas u svijetu postoji približno po 300 muških i ženskih samostana.

Izvor: radiovatican.va

Tagovi

Svjetlo Vjere

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.