Vjernici laici nisu članovi „drugoga reda“, u službi hijerarhije ili jednostavni izvršitelji zapovijedi s visoka, nego su pozvani da kao Isusovi učenici svaku sredinu nadahnjuju evanđeoskim duhom – ustvrdio je Sveti Otac u poruci za studijski dan koji je Papinsko vijeće za laike u suradnji s Papinskim sveučilištem Sveti Križ organiziralo na temu „Zvanje i poslanje laika. Pedeset godina nakon saborskog dekreta ‘Apostolicam actuositatem’.
Drugi je vatikanski sabor bio „događaj izvanredne milosti“ , a „među svojim mnogovrsnim plodovima“ donio je i novi način gledanja na zvanje i poslanje laika u Crkvi i u svijetu – primijetio je Sveti Otac dodavši kako dokumenti II. vatikanskoga sabora promatraju „vjernike laike u okviru općega gledanja na Božji puk, kojemu oni, zajedno s članovima svetih redova i redovnicima, pripadaju i na svojstven način sudjeluju u Kristovoj svećeničkoj, proročkoj i kraljevskoj službi.
Sabor dakle laike ne smatra članovima ‘drugoga reda’, u službi hijerarhije ili kao jednostavne izvršitelje naredba s visine, nego Kristovim učenicima koji su pozvani, snagom Krštenja i svojim uključivanjem ‘u svijet’, evanđeoskim duhom nadahnjivati svaku sredinu, djelatnost, ljudske odnose, unoseći svjetlo, nadu i Kristovu ljubav u ona mjesta koja bi, inače, ostala izvan Božjega djelovanja i prepuštena ljudskoj bijedi. Nitko bolje od laika ne može izvršiti zadaću „unošenja Božjega zakona u život zemaljskoga grada – istaknuo je Sveti Otac.
Govoreći o saborskom dokumentu ‘Apostolicam actuositatem’, koji pobliže govori o naravi i okvirima laičkoga apostolata, Papa je primijetio da dokument snažno ističe kako je kršćanski poziv po svojoj biti poziv na apostolat. Stoga naviještanje evanđelja ne spada samo na „profesionalne vjerovjesnike“, nego je žudnja svih vjernika laika, koji su snagom krštenja pozvani da evanđeoskim duhom prožimaju vremenite stvarnosti, da evangeliziraju, naviještaju i posvećuju ljude – podsjetio je papa Franjo.
Sveukupni je saborski nauk doprinio da se u Crkvi ostvari formacija laika, koja je već dala brojne plodove. Ali II. se vatikanski sabor, kao i svaki sabor, tiče svih naraštaja pastira i laika, jer je neprocjenljivi dar Duha Svetoga koji sa zahvalnošću i osjećajem odgovornosti valja prihvatiti: Sve ono što je darovano po Duhu Svetomu i što je preneseno po Majci Crkvi, treba iznova proniknuti, prihvatiti i u stvarnost prenijeti – kazao je Sveti Otac.
Govoreći pak o primjeni II. vatikanskog sabora, rekao je kako je svetoga Ivana Pavla II. izjedala pastoralna revnost da se taj koncil pretoči u život svake kršćanske zajednice. On je, naime, tijekom Velikog jubileja 2000. godine rekao: „Pred našim se očima otvara novo razdoblje: vrijeme je za produbljivanje saborskog nauka, vrijeme je žetve onoga što su saborski oci posijali i što su naraštaji u ovim godinama gajili i čekali. Drugi je vatikanski sabor bio istinsko proroštvo za život Crkve, a to će biti i u mnogim godinama trećega tisućljeća koje je tek počelo“. Poruku je papa Franjo zaključio molitvom Bogu da pastiri i vjernici laici u životu slijede saborski nauk te da svijetu nose Kristov svjetlo.
Izvor: radiovatica.va
Foto: Stefano Spaziani
Dodajte komentar