Papa Franjo: Širite “euharistijsku kulturu”

Održavanje euharistijskoga kongresa, 2020. godine, u jednom modernom i višekulturnom gradu kao što je Budimpešta, znači širiti „euharistijsku kulturu“, odnosno način razmišljanja i djelovanja utemeljen na sakramentu, koji je primjetljiv i izvan crkvene pripadnosti – rekao je papa Franjo sudionicima opće skupštine Papinskoga odbora za međunarodne euharistijske kongrese, koje je primio u audijenciju na završetku njihova skupa.

Europa očekuje novu evangelizaciju

Pozdravljajući predsjednika odbora nadbiskupa Piera Marinija i izaslanstvo mađarskoga odbora kojemu je na čelu budimpeštanski nadbiskup Peter Erdö, koji organizira kongres na programu od 13. do 20. rujna 2020. godine, Papa je podsjetio da kršćanske zajednice u Europi danas očekuju novu evangelizaciju, sposobnu suočiti se sa sekulariziranom modernošću i globalizacijom koja bi mogla izbrisati osobitosti bogate i raznolike povijesti.

Širiti način razmišljanja utemeljen na euharistiji

Stoga je upitao što znači održati euharistijski kongres u modernom i višekulturnom gradu u kojemu su Evanđelje i oblici vjerske pripadnosti postali sporedni, te istaknuo da to znači surađivati s Božjom milošću kako bi se, kroz molitvu i djelovanje, širila „euharistijska kultura“, odnosno način razmišljanja i djelovanja utemeljen na sakramentu, ali koji se primjećuje i izvan crkvene pripadnosti.

U gesti razlomljenoga kruha postajemo Gospodinovo tijelo

U Europi, koja – kako je rekao Papa – boluje od ravnodušja, i koja je prožeta podjelama i zatvorenošću, kršćani prije svega, iz nedjelje u nedjelju, obnavljaju jednostavnu i snažnu gestu svoje vjere. Okupljaju se u Gospodinovo ime priznajući se braćom. I tako se ponavlja čudo. U slušanju Riječi i u gesti razlomljenoga kruha, i najmanja i najponiznija skupina vjernika postaje Gospodinovo tijelo, njegovo svetohranište u svijetu – istaknuo je Papa. Na taj način euharistija može potaknuti ponašanje koje ostvaruje euharistijsku kulturu, kao što su zajedništvo, služenje i milosrđe.

Pomoć vjernicima komunicirati s Kristom prisutnim u sakramentu

Zajedništvo, jer slavlje spomena na Gospodina u euharistiji zahtijeva i temelji zajedništvo s Njim, i zajedništvo vjernika među njima – objasnio je Sveti Otac te dodao – Izazov euharistijskoga pastorala znači pomoći vjernicima komunicirati s Njim koji je prisutan u sakramentu kako bi živjeli u Njemu i s Njim, i to u ljubavi i poslanju. Trenutci euharistijskoga bogoštovlja izvan mise, kao što je klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu, uče nas da ne odvajamo Krista-Glavu od njegova Tijela, odnosno sakramentalno zajedništvo s Njim od onoga s njegovim udovima i od misionarskoga zauzimanja.

Služenje nezaposlenima, bolesnima i migrantima

Služenje, jer sudjelujući u sudbini Isusa sluge, euharistijska zajednica postaje „službenica“, tijelo žrtvovano za mnoštva. Vraćajući se svake nedjelje u Dvoranu posljednje večere, krilo Crkve, gdje je Isus oprao noge svojim učenicima – podsjetio je papa Franjo – kršćani služe poradi Evanđelja, ulazeći na mjesta slabosti i križa kako bi sudjelovali i liječili.

Mnogo je situacija u Crkvi i u društvu na koje valja, duhovnim i tjelesnim djelima, izliti utjehu milosrđa: to su obitelji u teškoćama; nezaposleni mladi i odrasli; bolesne i osamljene starije osobe; umorni, nasilju podvrgnuti, i odbijeni migranti, i druga siromaštva. Kršteni tako siju euharistijsku kulturu – primijetio je Papa – postajući služitelji siromašnih, i to ne u ime neke ideologije, nego u ime samoga Evanđelja koje postaje životno pravilo pojedinaca i zajednicā, kako svjedoči neprekidni niz svetaca i svetica ljubavi.

Rijeku bijede zaustavlja ocean milosrđa

I na kraju milosrđe, jer euharistija ga vraća na površinu; tu riječ koja je gotovo uklonjena iz rječnika sadašnje kulture – primijetio je Papa. Svi se žale zbog rijeke bijede koja teče iskustvom našega društva. Riječ je o brojnim oblicima straha, ugnjetavanja, arogancije, zloće, mržnje, zatvorenosti, nebrige za okoliš… Ipak, kršćani svake nedjelje osjete da ta nabujala rijeka ne može ništa u odnosu na ocean milosrđa koji preplavljuje svijet. Milosrđe tako ulazi u žile svijeta i pridonosi izgradnji slike i strukture Božjega naroda koja odgovara modernom dobu – napomenuo je Sveti Otac.

Od Lillea 1881. do Budimpešte 2020. godine; 139 godina kongresā

Sljedeći međunarodni euharistijski kongres, koji će biti 52. u gotovo 140 godina, od onoga održanog u Lilleu, pozvan je usmjeriti na taj put novosti i obraćenja – primijetio je papa Franjo – podsjećajući da je u središtu crkvenoga života euharistija. Ona je uskrsno otajstvo sposobno pozitivno utjecati na pojedinačne krštenike, ali i na zemaljski grad u kojemu se živi i radi.

Neka euharistijski događaj u Budimpešti potakne u kršćanskim zajednicama procese obnove, kako bi se spasenje, kojega je euharistija izvor, pretvorilo i u euharistijsku kulturu koja može nadahnuti muškarce i žene dobre volje na područjima milosrđa, solidarnosti, mira, obitelji i brige za stvoreno – poželio je na kraju papa Franjo.

Izvor: radiovatican.va (Alessandro Di Bussolo; Ariana Anić – Vatikan)