Jačajući socijalne vještine, jačamo povjerenje u sebe i druge, obzori se šire, kao i vizija budućnosti, a rađa se i želja da zajedno izgrađujemo opće dobro – kazao je papa Franjo sudionicima IV. Svjetskog kongresa za pastoral studenata, koji je organiziralo Papinsko vijeće za pastoral selilaca i putnika. Kongres obrađuje pitanje moralnih izazova imajući u vidu zdravije društvo.
U današnje doba se nije lako boriti za potvrdu istine i vrijednosti, osobito kad je riječ o mladoj osobi. No uz Božju pomoć i iskrenu želju da se čini dobro sve se prepreke mogu nadvladati – poručio je Papa te nastavio: Niste prestrašeni pred izazovima, već nastojite oko izgradnje čovječnijeg svijeta. Nemojte odustati i ne dajte se obeshrabriti jer Duh Kristov će vas voditi ako budete slušali njegov glas.
Papa Franjo je pozvao da suvremenom shvaćanju intelektualca – koji je usmjeren na samoostvarenje i osobno priznanje, a da pritom ne uzima u obzir bližnjega – suprotstavimo solidarniji model: intelektualca koji radi za opće dobro i mir. To je jedini način kako intelektualac postaje sposoban izgraditi zdravije društvo – kazao je Papa te nastavio: Tko ima dara za studiranje, ima odgovornost služiti za dobro čovječanstva. Znanje je povlašten put za cjeloviti razvoj društva i biti student u stranoj zemlji, u drukčijem kulturnom obzoru, omogućuje vam pogled na svijet iz drugačije perspektive te da se bez straha otvorite drugom i drugačijem. Tako vi i oni koji vas primaju postajete tolerantniji i gostoljubiviji – smatra Sveti Otac.
Obrazovne institucije oblikuju savjest za jedan solidarniji razvoj i za provođenje „evangelizacije na interdisciplinarni i cjelovit način“ (usp. Evangelii gaudium, 134) – kazao je papa Franjo te nastavio: Pozivam stoga vas nastavnike i pastoralne djelatnike da u mlade ljude usadite ljubav prema evanđelju, želju da se ono konkretno živi te navješćuje drugima. Vrijeme u inozemstvu treba biti prilika za osobni i intelektualni razvoj studenata koji će po povratku u svoju domovinu dati važan doprinos društvu i naviještati radost Evanđelja. Nužno je stoga obrazovanje koje uči kritičkom načinu razmišljanja te nudi proces sazrijevanja u vrijednostima kako bi se formirali mladi ljudi koji žeđaju za istinom, a ne moći, spremni braniti vrijednosti te živjeti milosrđe i ljubav, temeljne stupove zdravog društva – poručio je.
Mladima osobno i kulturno obogaćivanje olakšava ulazak u svijet rada te im osigurava mjesto u zajednici da bi postali njezin sastavni dio – rekao je Sveti Otac. Društvo je sa svoje strane pozvano novoj generaciji ponuditi održiva radna mjesta da se spriječi „odljev mozgova“. Ako netko slobodno izabere otići u inozemstvo radi posla ili specijalizacije, to je dobro; no – smatra on – žalosno je vidjeti mlade koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu jer nedostaje mogućnosti da dadu svoj doprinos.
Papa je govorio i o pozitivnim i negativnim aspektima globalizacije. Ona doprinosi rušenju prostorno-vremenskih granica, potiče na susret i kulturnu razmjenu, no isto tako postoji i negativna strana: zatvaranje, obrambeni mehanizmi pred raznolikošću, nutarnji zidovi koji ne dopuštaju da gledamo brata ili sestru u oči te primijetimo njihove stvarne potrebe. Papa Franjo tu vrstu globalizacije naziva „globalizacijom ravnodušnosti“.
Izrazio je nadu da će studenti, koji studiraju u inozemstvu, koji žive u različitom kontekstu od onoga koji poznaju, razviti izuzetnu sposobnost prilagođavanja, učiti biti čuvarima braće i zajedničkog doma kako bi svijet postao čovječnijim. Tečajevi formacije vas mlade mogu usmjeriti tim putom, a to je ostvarivo uvijek aktualnom svježinom i smjelošću Evanđelja, kako biste postali novi navjestitelji evanđelja koji su spremni zapaliti svijet Kristovom radošću – poručio je na kraju govora papa Franjo.
Izvor: radiovatican.va
Foto: Stefano Spaziani
Dodajte komentar