Armenskom narodu želim pravednost i mir, a Europi da nakon Brexit-a ponovno pronađe novo jedinstvo – kazao je, među ostalim, papa Franjo u opširnom razgovoru s novinarima tijekom leta na povratku s apostolskoga pohoda Armeniji. Govorilo se o brojnim temama, od ekumenskih odnosa do nazočnosti Pape emeritusa u Vatikanu, od ustanovljenja povjerenstva o đakonisama do odluke da upotrijebi riječ ‘genocid’ za pokolj počinjen nad Armencima u prošlom stoljeću.
U Argentini, kada se govorilo o istrjebljenju Armenaca, uvijek se rabila riječ ‘genocid’. Nisam poznavao druge riječi – rekao je papa Franjo, zadovoljavajući tako znatiželju novinarâ koji neizbježno žele znati razloge uporabe riječi koja je tabu, a koja je uvijek u središtu pitanjâ kada je riječ o mnoštvenom pokolju Armenaca početkom XIX. stoljeća, i o turskoj odgovornosti za to.
Objasnivši da je došao iz Argentine poznavajući samo tu riječ, te da je tek u Rimu čuo izraze „veliko zlo“ i „strašna tragedija“, Papa je objasnio da mu je rečeno također da je riječ ‘genocid’ uvredljiva. Ali, – dodao je – uz moju povijest povezanu s tom riječju, i nakon što sam ju prošle godine javno izrekao u Svetom Petru, čudno bi zvučalo da nisam upotrijebio istu riječ. Tada sam, međutim, želio istaknuti nešto drugo: da su u tom genocidu, kao i u druga dva (sc. Hitlerov i Staljinov, op.ur.), velike međunarodne sile gledale na drugu stranu – rekao je Papa.
Kamen i nježnost
Govoreći o Armencima papa Franjo je istaknuo njihovu hrabrost i stoljetnu kršćansku vjeru, sposobnost da ne izgube nježnost i ljepotu umjetnosti, i to u životu punom kamenih križeva. Želim tom narodu pravednost i mir – kazao je Papa te dodao da zna da mnogi rade na tomu, spomenuvši pritom govor armenskoga Predsjednika koji je – kako je istaknuo Sveti Otac – imao hrabrosti reći ‘dogovorimo se, oprostimo i gledajmo na budućnost’. Velika je to hrabrost! – istaknuo je Papa.
Brexit, jedinstvo i sukob
Nije izostao ni Papin komentar o vrlo aktualnoj temi, o Brexit-u. Na pitanje novinara je li zabrinut činjenicom da izlazak Ujedinjenoga Kraljevstva može dovesti do raspadanja Europe i eventualno do rata, Papa je kazao da valja dobro razmotriti te secesionističke težnje, kako bi se izbjegla opasnost od „balkanizacije“ kontinenta. Rat se u Europi već vodi!
Osim toga, vlada osjećaj podjele, i to ne samo u Europi, nego i unutar samih država – napomenuo je te spomenuo Kataloniju i Škotsku. Za mene je jedinstvo uvijek iznad sukoba, uvijek! A korak koji Europska unija ima učiniti kako bi ponovno zadobila snagu koju je imala u svojim korijenima, jest korak kreativnosti i ‘zdrave razjedinjenosti’. Odnosno, zemljama Unije treba dati više neovisnosti, više slobode – istaknuo je papa Franjo.
Dijalog pravoslavnih
Opširno se govorilo o ekumenskim temama, a među prvima je bio Svepravoslavni sabor na Kreti, na kojemu, nakon više desetljeća priprave, neke Crkve, među kojima i Moskovski patrijarhat, nisu sudjelovale. Međutim, Papa ima pozitivno mišljenje. Sama činjenica da su se te autokefalne Crkve sastale, u ime pravoslavlja, kako bi se pogledale u lice, zajedno molile, razgovarale (…) već je to vrlo pozitivno. Zahvaljujem Gospodinu na tomu. Sljedeći će ih put biti više – kazao je Papa.
Luther je imao pravo
Jedno se pitanje odnosilo na 500. obljetnicu protestantske reforme, kojom prigodom će Papa za četiri mjeseca otputovati na proslavu u Švedsku. Luther? Mislim da njegove namjere nisu bile pogrješne – napomenuo je Papa – Možda neke metode nisu bile ispravne. Ipak, Crkva ima svoj dio odgovornosti u postupku koji je potaknuo reformu – primijetio je – U Crkvi je bilo korupcije, svjetovnosti, privrženosti novcu i moći. Zbog toga je on prosvjedovao.
Osim toga, bio je inteligentan pa je učinio korak naprijed objašnjavajući zašto to čini. I danas luterani i katolici, protestanti i svi, svi se slažemo oko nauka o Opravdanju; u toj tako važnoj stvari on nije pogriješio (…) Danas je dijalog vrlo dobar, a onaj dokument o Opravdanju, mislim da je jedan od najbogatijih i najdubljih ekumenskih dokumenata – kazao je Sveti Otac te dodao da je istina da ima podjela, ali one – kako je rekao – ovise i o Crkvama.
Crkva koja traži oprost
Što se tiče poštovanja homoseksualaca – teme koju je potaknula jedna nedavna tvrdnja kardinala Marxa – papa Franjo je istaknuo da nitko ne može biti sudac takvim osobama, te spomenuo Katekizam katoličke Crkve koji poziva da se te osobe poštuju i pastoralno prate. Mislim da Crkva, ne samo da se treba ispričati, kako je rekao onaj kardinal ‘marxist’ [kardinal Marx] – našalio se Papa – osobi koja je gay, koju je uvrijedila, nego se treba ispričati i siromašnima, ženama i djeci koje se iskorištava za rad; treba se ispričati zato što je blagoslovila mnogo oružja. Crkva se treba ispričati (…) – i kada kažem ‘Crkva’ mislim na kršćane, jer Crkva je sveta, a mi smo grješnici – kršćani se trebaju ispričati zato što nisu popratili brojne odluke, i brojne obitelji – dodao je Papa.
Samo je jedan Papa
Sveti je Otac, među ostalim, potvrdio da na radnom stolu ima pretpostavku jednoga istraživačkog povjerenstva za ustanovljenje đakonisa u Crkvi, te da će tijekom posjeta Auschwitzu, sljedećega mjeseca, poći na to mjesto užasa bez govora, samo s molitvom u tišini.
Na kraju je, svojom uobičajenom simpatičnošću govorio o Benediktu Šesnaestom. On je hrabrošću, i molitvom, a i uz znanost, uz teologiju odlučio otvoriti vrata prema bivšemu papinstvu, i mislim da je to dobro za Crkvu. Ali, – istaknuo je papa Franjo – samo je jedan Papa. On je za mene (…) mudri djed, čovjek koji mi svojom molitvom čuva leđa. Nikada neću zaboraviti govor koji je izrekao 28. veljače pred nama kardinalima: ‘Među vama je sigurno moj nasljednik. Obećavam poslušnost’, i to je učinio – kazao je papa Franjo.
Izvor i foto: radiovatican.va
Dodajte komentar