Svi koji su pozvani k stolu Gospodnjem, treba da se sjaje svim krepostima časnoga ćudorednoga života, bez ikakvog kaljava ili nečista poroka. Treba da u zajednici časno žive kao sol zemlje sebi i drugima pa da i druge, kao svjetlo svijeta, sjajnim rasvjetljavanjem prosvjetljuju. Stoga neka imaju na pameti ono što je uzvišeni Učitelj Krist Isus zagrmio ne samo apostolima i učenicima nego svima njihovim nastavljačima prezbiterima i klericima: Vi ste sol zemlje. Ali ako sol obljutavi, čime će se ona osloliti? Nije više ni za što nego da se baci i da po njoj ljudi gaze. Doista, ljudi gaze, kao po bezvrijednom blatu, po kleru nečistu i kaljavu, zaprljanu porocima i uhvaćenu u mrežu opačina, koji više nije ni za što, ni sebi ni drugima, jer kao što veli Grgur: “Zazoran život propovjednika uzrok je da ljudi preziru i propovijed”. Starješine koji su dobri predstojnici dostojni su dvostruke časti, ponajpače oni koji se trude oko Riječi i poučavanja. Dostojni, naime, prezbiteri blistaju dvostrukom čašću, ređeničkom i osobnom, vremenitom i duhovnom, prolaznom i vječnom. Jer, iako su s ostalim smrtnicima pod jarmom naravnih potreba, zauzeto se trse da se druže s nebeskim anđelima kako bi omiljeli Kralju kao mudri služitelji. Stoga, poput sunca što se svijetu rađa na božanskim visinama, tako neka svijetli svjetlo klera pred ljudima da gledajući njihova dobra djela slave Oca koji je na nebesima.
Vi ste svjetlo svijeta. I kao što svjetlo ne prosvjetljuje samo sebe nego se posvuda rasiplje da sve oko sebe rasvijetli, tako i svjetlosni život čestitih i pravednih koji ih promatraju. Postavljeni da se brinu za druge, treba da drugima a ne sebi pokažu kako se trebaju vladati u domu Gospodnjem.
Preuzeto iz božanskog časoslova
Iz rasprave Ogledalo klerika, svetog Ivana Kapistranskog, prezbitera
Dodajte komentar