Karmel o. Vjenceslav Mihetec O. Vjenceslav Mihetec (OCD) o sv. Kuzmi i Damjanu
Karmel o. Vjenceslav Mihetec Vjera

O. Vjenceslav Mihetec (OCD) o sv. Kuzmi i Damjanu

Još od ranog detinjstva sjećam se markovskih i prosnodanskih procesija u kojima su se pjevale litanije Sviju Svetih. Starina župnik svojim staračkim i tronulim glasom ispjevavao bi zazive pojedinim svecima, a svi bi odgovarali: “Moli Boga za nas!” U tim je zazivima bilo jako čudnih i nama nesvakidašnjih imena, bilo pojedinačnih, bilo u parovima. Dva imena koja su se redovito zazivala u paru bila su imena današnjih svečara sv. Kuzme i Damjana, za naše strane zaista nesvakidašnja. Da nije bilo otaca franjevaca, koji su također nosili najneobičnija imena, mislio bih i ostao uvjeren  da su ta imena izmišljena. Nije bilo nikoga tko bi mi rekao tko su sveti Kuzma i Damjan.

Ni danas vam ne mogu mnogo reći o ta dva sveta mučenika. Da im papa Feliks IV. nije u Rimu u VI. stoleću izgradio baziliku, pitanje da li bismo uopće išta znali o njima.

Ono malo što znamo o njima dovoljno je da proslavimo Boga. Iz legendarnog životopisa znamo da subili blizanci te da su rođeni u Arabiji. Bavili su se ljekarništvom i liječenjem ljudi. Zapisano je i to da od siromaha nisu uzimali naplate ni za liječenje ni za lijekove. Za svoga učitelja, prijatelja siromaha i malenih Isusa Krista, posvjedočili su vlastitom krvlju za Dioklecijanova progonstva. Na muke i konačno na smrt osudio ih je prefekt Cilicije Lizijas.

Bili su štovani u Siriji, gdje je postojala u gradu Cyrrhi bazilika njima u čast, a potom, kako rekoh, u Rimu. Štovali su ih od početka, a i danas ih štuju kao svoje zaštitnike liječnici i apotekari.

Kao dječak, zajedno sa vjerničkom zajednicom, klicao sam sv. Kuzmi i Damjanu: “molite Boga za nas!” Danas ih molim da mole za naše liječnike. Stanje u našem zdravstvu je mučno. Dosta je proći kroz naše bolnice, ambulante, domove zdravlja i kako se sve to ne zove.

Molim današnje svece da našim liječnicima izmole srce puno ljubavi prema potrebnicima, prema onima koje nema ko gurnuti naprijed, za koje se nema tko zauzeti niti ih preporučiti, za one koji nemaju ni bijele ni plave omotnice/koverte. Svima nam je teško, svi nosimo težak križ obnove, ali ne činimo ga jeni drugima nesnošljivim! Poput sv. Kuzme i Damjana imamo srca za siromaha, a oni neka nam isprose dušu siromaha.

O, Vi dragi sveci iz davnine, do nas je došlo samo to da ste voljeli siromahe i besplatno im dijelili što ste od Boga primili, izmolite nam dobrotu srca kojom ćemo pomagati Kristu koji trpi u svkome od nas.

Sv. Kuzma i Damjane – molite Boga za nas.

Tekst: O. Vjenceslav od Majke Božje Remetske Mihetec, karmelićanin

Izvor: HVALJEN ISUS I MARIJA – knjiga 2., O. Vjenceslav Mihetec, Karmelska Izdanja, Zagreb, 2009.

Uredio: Nikola Knezi

Karmelski svjetovni red

Naša dopisnica iz Karmelskog svjetovnog reda je s. Marijana od Kraljice Karmela OCDS (Karmela Malenić) priorica zajednice ovog reda u Somboru.
Svjetovni karmelski red niknuo je u sjeni karmelskih samostana, najprije u Somboru, zalaganjem sluge Božjega o. Gerarda Stantića. Svjetovni red u Somboru osnovan je dekretom Generalnog poglavara karmelićana u Rimu 8. kolovoza 1913. godine. Na blagdan Male Gospe sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić primio je prve članove Svjetovnog reda i bio njihov dugogodišnji duhovni voditelj. Iste godine tiskana su na hrvatskom jeziku Pravila Svjetovnog reda. Somborski Svjetovni red ima svoje specifičnosti po tome što je višenacionalan; pripadaju mu članovi Hrvati, Mađari i Nijemci. Uz produbljivanje vlastitog duhovnog života, Svjetovni karmelski red u Somboru usmjerio je svoju djelatnost na karitativno polje. Somborskoj zajednici pripadali su članovi iz Subotice, Apatina, Bajmoka i drugih okolnih mjesta. Brojio je više od stotinjak članova.
Nakon što su karmelićani 1959. došli u Hrvatsku, o. Ante Stantić bio je promicatelj Svjetovnog karmelskog reda u Zagrebu, u Remetama. U prvoj grupi bila su samo dva člana koja su pripadala Svjetovnom redu u Somboru. Tijekom 1966. g. broj članova se povećao, a Generalni je poglavar karmelićana u Rimu dekretom 1977. g. ustanovio Zajednicu Svjetovnog karmelskog reda u Remetama.
U Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa djeluju i dvije zajednice OCDS u osnutku. 12. ožujka 2010. o. Petar od Kraljice mira (Janjić), OCD započeo je rad sa kandidatima za Svjetovni red u Krku.
Provincijalni asistent Svjetovnog reda o. Vjenceslav od Majke Božje Remetske (Mihetec) i o. Branko od Čudotvorne Gospe Sinjske (Zebić), OCD 2011. g. u splitskom Karmelu započinju rad s osobama koje su zainteresirane za OCDS.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.