U razdoblju od 30. siječnja do 3. veljače biskupi Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda boravili su u Rimu povodom posjeta „ad limina apostolorum“. Taj posjet predviđen je Zakonikom kanonskoga prava prema kojemu je svaki „dijecezanski biskup dužan podnijeti izvještaj vrhovnom svećeniku o stanju povjerene mu biskupije u obliku i vremenu koje odredi Apostolska Stolica“ te za tu prigodu treba otići u Rim „počastiti grobove blaženih apostola Petra i Pavla“ te posjetiti rimskog prvosvećenika (kan. 399 sl.).
Svoj su pohod biskupi započeli svetom misom u bazilici sv. Petra u Vatikanu kod groba sv. Ivana Pavla II., a tek je nakon mise uslijedio najvažniji događaj tog petodnevnog posjeta Vječnom Gradu – susret s papom Franjom.
U svom stilu, vrlo jednostavno i srdačno, Papa je primio biskupe i s njima razgovarao više od sat i pol. Zanimao se za stanje u svim biskupijama, o životu svećenika i redovnika, o laicima i o duhovnim zvanjima. Biskupi su spontano odgovarali na Papina pitanja te su i sami otvarali nove teme. U tom je razgovoru postalo vidljivo da se Papa jako dobro pripravio za susret s našim biskupima budući da se izvrsno snalazio u našem zemljopisu, navodio je pojedinosti iz njegova pontifikata vezane za svaku od naših država te je izrazio želju doći nam u posjet. U tom bratskom ozračju Papa je čak u jednom trenutku ustao i otišao po papir kako bi zapisao nekoliko zabilješki o temama za koje je istaknuo da ga zabrinjavaju. Tolika briga o našim crkvama biskupe nije ostavila ravnodušnima te su zamolili Papu da s njime slave svetu misu. Sveti je otac, naravno, pristao i predložio im tri termina, a biskupi su odabrali onaj u, sad već svima poznatoj, kapelici hotela sv. Marte gdje Papa redovito misi radnim danom. No, ovo je bila iznimka! Budući da su srijedom audijencije, Papa tim danom redovito misi u jednoj manjoj kapelici i to ujutro u 4:45, a ovaj put je, zbog naših biskupa, napravio iznimku i s njima slavio svetu misu u 7 sati. Bio je to osobit trenutak za sve nas koji smo bili na toj misi jer je tada Petar naših dana molio s nama i za nas, a misu je prikazao za naše biskupije. Poslije svete mise Papa se došao pozdraviti s biskupima te ih je ohrabrio da ostanu vjerni i predani u nasljedovanju Isusa, dobrog Pastira.
Nadalje, biskupi su posjetili i brojne kongregacije te papinska vijeća gdje je bilo govora o pojedinim gledištima života i o djelovanju naših biskupija. Osobito značajan za našu biskupiju bio je posjet Kongregaciji za proglašenje svetih i blaženih. Nakon što je biskup Pénzes ukratko izvijestio o tome što se sve radi na propagiranju štovanja sluge Božjega oca Gerarda, kardinal je prefekt to pohvalio te je izvijestio o stadiju kauze ustvrdivši da nema nikakvih zapreka da se s njom ide naprijed. Za našu biskupiju bio je važan i posjet Kongregaciji za katolički odgoj gdje se razgovaralo o potrebnim koracima za akreditiranje Teološko-katehetskog instituta pri Kongregaciji.
Svoj posjet „ad limina“ naši su biskupi zaključili molitvom u bazilici sv. Ivana Lateranskog. Bila je to prilika za zahvalu Bogu na tim danima susretanja i razgovora, ali i molitve i zajedništva, kao i na blizini te na ohrabrenju pape Franje. Posjet je bio divno iskustvo koje svjedoči veličini naše Katoličke crkve koja, iako toliko velika i sveopća, majčinski skrbi i za svoja malena stada.
Kratki povijesni osvrt
Prve zabilješke o obveznim posjetima biskupa u Rimu datiraju još iz IV. stoljeća, a od XII. se stoljeća oni sve više uređuju. Najprije su samo metropoliti bili obvezni odlaziti na „ad limina“, a potom i svi biskupi. Tek je papa Siksto V. 1585. godine odredio sadržaj toga posjeta koji obuhvaća posjet grobovima apostolskih prvaka, posjet papi i podnošenje izvješća o biskupiji i njezinu radu. Do danas je „ad limina“ zadržala sve te elemente s tim da se izvješće treba poslati nekoliko mjeseci prije posjeta kako bi nadležne kongregacije i vijeća imali mogućnost pripraviti se za susrete s biskupima. Na te posjete redovito bivaju pozvane i pojedine biskupske konferencije, no, ukoliko su one jako velike, posjeti se obavljaju po skupinama ovisno o regijama kojima pripadaju.
preč. mr. sc. Mirko Štefković, tajnik subotičkog biskupa
Dodajte komentar