Nada … Vjerovanje da ćemo uspjeti u nečemu. Da ćemo ostvariti svoje ciljeve. Da će ono što radimo ispasti dobro.
Zašto molimo? Zato što se nadamo da će naše molitve biti uslišane. Da nemamo vjere i pouzdanja u našeg Oca ne bismo ni tražili kada nam je nešto potrebno. Ali, s’ obzirom da imamo pouzdanja u Njegovo milosrđe, obraćamo Mu se molitvom za naše potrebe. I onda čekamo, s’ nadom i pouzdanjem da ćemo u pravom trenutku dobiti ono što smo tražili, da će nam molitve biti uslišane. Vjera nam omogućuje da se nadamo da će na kraju sve ispasti dobro. Vjerujemo da Bog brine o nama. Daje nam onoliko koliko nam je potrebno.
Pravi primjeri ljudi koji su gajili nadu i imali pouzdanja u Boga su Noa koji je u korablji čekao da prođe potop; Mojsije koji je izveo Izrael iz Egipta; Abraham kojem je u poznim godinama obećano veliko potomstvo.
I zato – molimo, imajmo vjere, pouzdanja u Oca našega. U njegovu milost i ljubav. Obećan nam je i vječni život, i tome se nadamo. To je ono čemu trebamo najviše težiti i boriti se – da dobrim životom zadobijemo vječni život.
„Ta znamo: onaj koji je uskrisio Gospodina Isusa i nas će s’ Isusom uskrisiti i zajedno s’ vama uza se postaviti“ (2. Kor 4, 14).
Jelena Pinter
Dodajte komentar