Vjera Crkva MILOSRĐEM DO SVETOSTI I DO VJEČNOSTI
Crkva Vjera

MILOSRĐEM DO SVETOSTI I DO VJEČNOSTI

Dragi prijatelji Radio Marije!

Bliži se kraj Svete godine milosrđa. Mislim da je važno još jednom naglasiti da je misao vodilja ove Svete godina bila: MILOSRDNI KAO OTAC. Dobro bi bilo ovoga mjeseca u kojem slavimo svetkovinu Svih svetih i Dušni dan a onda i završetak ove Svete godine, ispitati svoju savjest i postaviti si pitanje kako smo proživjeli ovu godinu. Koliko smo uspjeli biti „Milosrdni kao Otac“. Biti milosrdan – to je, rekao bih, presudno za našu svetost na koju smo svi pozvani. Sveto pismo o tom jasno govori. Jahve-Bog u Levitskom zakoniku čak četiri puta poziva: Budite sveti jer sam svet ja… (Lev 11,45; 18,30; 19,2; 20,26). Sv. Petar navodi jedno od tih mjesta u svojoj prvoj poslanici: Naprotiv, kao što je svet Onaj koji vas pozva, i vi budite sveti u svemu življenju. Ta pisano je: Budite sveti jer sam ja svet (1 Pt 1,15-16). Isus je na svetost pozvao drugim riječima: Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski! (1 Pt 1,15-16). Evanđelist Luka zabilježio je na istome mjestu kao i Matej – kod zapovijedi o ljubavi prema neprijateljima – umjesto Isusovih riječi: Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski, ove Isusove riječi: Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan (Lk 6,36). Slično bilježi navodi i prorok Zaharija: Ovako govori Jahve nad Vojskama: ‘Sudite istinito i budite dobrostivi i milosrdni jedni drugima (Zah 7,9). I Pavao apostol također: Naprotiv! Budite jedni drugima dobrostivi, milosrdni; praštajte jedni drugima kao što i Bog u Kristu nama oprosti (Ef 4,32). I sv. Petar poziva da budemo milosrdni: Napokon, budite svi jednodušni, puni suosjećanja i bratske ljubavi, milosrdni, ponizni! (1 Pt 3,8).

No, u slici Posljednjega suda, Isus je najkonkretnije rekao što trebamo činiti da bismo bili „milosrdni kao Otac“, da bismo bili sveti, da bismo postigli vječni život u nebu: Tada će kralj reći onima sebi zdesna: ‘Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.’ Tada će mu pravednici odgovoriti: ‘Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?’ A kralj će im odgovoriti: ‘Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!’ (Mt 25,34-40).

U tom smislu dobro je podsjetiti se još jednom duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Tjelesna djela milosrđa su: Gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesna i utamničenika pohoditi, zarobljenike i prognanike (izbjeglice) pomagati i mrtve pokopati. A duhovna djela milosrđa su: Dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti. Najvažnije je, pak, da uvijek imamo na pameti da upravo djelotvornom ljubavlju prema bližnjemu pokazujemo i dokazujemo svoju ljubav prema Bogu, i da ćemo samo po njoj biti suđeni na koncu svog života: Rekne li tko: “Ljubim Boga”, a mrzi brata svog, lažac je. Jer tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti. I ovu zapovijed imamo od njega: Tko ljubi Boga, da ljubi i brata svoga (1 Iv 4,20-21).
Dragi prijatelji Radio Marije, želim vam da u ovom finišu Svete godine milosrđa obilujete djelima milosrđa, odnosno konkretnim djelima ljubavi prema bližnjemu i da to činite do konca svoga života. Tako ćemo svi onda jednoga dana moći mirno stati pred Božje lice i položiti račun o svom životu te ući u radost vječnoga života i uživati svu milinu Božje blizine, gledajući ga licem u lice, kao i svu milinu, mir i radost zajedništva s anđelima i svetima. Neka nam milosrdni Otac podari tu milost.

Vaš urednik

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.