Vjera Crkva MILOSRĐEM DO SVETOSTI I DO VJEČNOSTI
Crkva Vjera

MILOSRĐEM DO SVETOSTI I DO VJEČNOSTI

Dragi prijatelji Radio Marije!

Bliži se kraj Svete godine milosrđa. Mislim da je važno još jednom naglasiti da je misao vodilja ove Svete godina bila: MILOSRDNI KAO OTAC. Dobro bi bilo ovoga mjeseca u kojem slavimo svetkovinu Svih svetih i Dušni dan a onda i završetak ove Svete godine, ispitati svoju savjest i postaviti si pitanje kako smo proživjeli ovu godinu. Koliko smo uspjeli biti „Milosrdni kao Otac“. Biti milosrdan – to je, rekao bih, presudno za našu svetost na koju smo svi pozvani. Sveto pismo o tom jasno govori. Jahve-Bog u Levitskom zakoniku čak četiri puta poziva: Budite sveti jer sam svet ja… (Lev 11,45; 18,30; 19,2; 20,26). Sv. Petar navodi jedno od tih mjesta u svojoj prvoj poslanici: Naprotiv, kao što je svet Onaj koji vas pozva, i vi budite sveti u svemu življenju. Ta pisano je: Budite sveti jer sam ja svet (1 Pt 1,15-16). Isus je na svetost pozvao drugim riječima: Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski! (1 Pt 1,15-16). Evanđelist Luka zabilježio je na istome mjestu kao i Matej – kod zapovijedi o ljubavi prema neprijateljima – umjesto Isusovih riječi: Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski, ove Isusove riječi: Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan (Lk 6,36). Slično bilježi navodi i prorok Zaharija: Ovako govori Jahve nad Vojskama: ‘Sudite istinito i budite dobrostivi i milosrdni jedni drugima (Zah 7,9). I Pavao apostol također: Naprotiv! Budite jedni drugima dobrostivi, milosrdni; praštajte jedni drugima kao što i Bog u Kristu nama oprosti (Ef 4,32). I sv. Petar poziva da budemo milosrdni: Napokon, budite svi jednodušni, puni suosjećanja i bratske ljubavi, milosrdni, ponizni! (1 Pt 3,8).

No, u slici Posljednjega suda, Isus je najkonkretnije rekao što trebamo činiti da bismo bili „milosrdni kao Otac“, da bismo bili sveti, da bismo postigli vječni život u nebu: Tada će kralj reći onima sebi zdesna: ‘Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.’ Tada će mu pravednici odgovoriti: ‘Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?’ A kralj će im odgovoriti: ‘Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!’ (Mt 25,34-40).

U tom smislu dobro je podsjetiti se još jednom duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Tjelesna djela milosrđa su: Gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesna i utamničenika pohoditi, zarobljenike i prognanike (izbjeglice) pomagati i mrtve pokopati. A duhovna djela milosrđa su: Dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti. Najvažnije je, pak, da uvijek imamo na pameti da upravo djelotvornom ljubavlju prema bližnjemu pokazujemo i dokazujemo svoju ljubav prema Bogu, i da ćemo samo po njoj biti suđeni na koncu svog života: Rekne li tko: “Ljubim Boga”, a mrzi brata svog, lažac je. Jer tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti. I ovu zapovijed imamo od njega: Tko ljubi Boga, da ljubi i brata svoga (1 Iv 4,20-21).
Dragi prijatelji Radio Marije, želim vam da u ovom finišu Svete godine milosrđa obilujete djelima milosrđa, odnosno konkretnim djelima ljubavi prema bližnjemu i da to činite do konca svoga života. Tako ćemo svi onda jednoga dana moći mirno stati pred Božje lice i položiti račun o svom životu te ući u radost vječnoga života i uživati svu milinu Božje blizine, gledajući ga licem u lice, kao i svu milinu, mir i radost zajedništva s anđelima i svetima. Neka nam milosrdni Otac podari tu milost.

Vaš urednik

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.