Vjera Meditacije Meditacije u Adventu – Milosrdni Mesija
Meditacije Vjera

Meditacije u Adventu – Milosrdni Mesija

Mir se, kao jedno od velikih dobara, neprekidno zaziva u Starom zavjetu. Ovaj dar obećan izraelskome narodu kao naknada za njegovu vjernost,[1] i Božje djelo[2] iz kojega proističu nebrojene blagodati. Pravi mir doći će na zemlju dolaskom Mesije. Zbog toga anđeli najavljuju pjevajući: „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim.“[3] Došašće i Božić osobito su pogodno vrijeme da se u našim srcima uveća mir i da zatražimo mir na ovome svijetu punom sukoba i mržnje. „Gle, Gospodin silazi u sjaju, pun moći i snage: da narod svoj pohodi u miru i obdari ga vječnim životom.“[4] Izajia nas u prvom čitanju podsjeća da će u doba Mesije „vuk prebivati s janjetom, ris ležati s kozlićem, tele i lavić zajedno će pasti“.[5] Dolaskom Mesije obnavljaju se mir i sklad s početka stvaranja i uvodi se novi red. Gospodin je „Knez mironosni“,[6] i od trenutka svojeg rođenja donosi nam poruku mira i veselja, jedinoga istinskog mira i jednine sigurne radosti. Razglasit će se ta poruka svim putovima: „Mir vama, ja sam!“[7] Kristova prisutnost u našim životima u svim je okolnostima izvor istinskoga i stalnog mira: „Mir vama“, govori nam. Gospodinov nauk sadrži „radosnu vijest mira“.[8] To je blago koje je ostavio u naslijeđe svojim učenicima za vijeke vjekova: „Mir vama ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje.“[9] „Međutim, zemaljski mir što se rađa iz ljubavi prema bližnjemu odraz je i učinak Kristova mira, koji izlazi iz Boga Oca. Sam, naime, utjelovljeni Sin, knez mira, svojim je križem sve ljude pomirio s Bogom, ponovno uspostavivši jedinstvo svih u jednom Narodu i u jednom Tijelu. U svojem je tijelu ubio mržnju i slavom svojega uskrsnuća izlio je Duha ljubavi u ljudska srca.“[10] Gospodinov mir u potpunosti nadilazi mir svijeta koji može biti površan, prividan, koji možda proizlazi iz sebičnosti i spojiv je s nepravdom. Krist je „mir naš“[11] i naša radost; grijeh, naprotiv, sije nemir i žalost u duši. Mir kršćanina, toliko je potreban za apostolat i suživot, unutarnji je red, spoznaja vlastitih bijeda i krjeposti, poštivanje drugoga i potpuno povjerenje u Gospodina, koji nas nikada ne napušta. Taj mir plod je poniznosti, božanskog sinovstva i borbe protiv vlastitih strasti koje uvijek naginju grijehu. Mir se gubi zbog grijeha, zbog oholosti i nedostatka iskrenosti prema samome sebi i prema Bogu. Mir se također gubi nestrpljivošću, kad i u nedaćama života ne znamo prepoznati Božju providnost. Iskrena ispovijed jedno je od glavnih sredstava koje nam daje Bog kako bismo iznova zadobili mir izgubljen grijehom i zanemarivanjem milosti. „mir s Bogom daje nam da slijedimo pravdu i udaljava nas od grijeha; mir prema bližnjemu plod je milosti koju širi Duh Sveti; mir prema nama samima, mir savjesti koji proizlazi iz pobjede nad strastima i nad zlom.“[12] Nanovo zadobiti mir, ako smo ga izgubili, jedno je od najboljih primjera milosti prema našem bližnjemu, a, isto tako, prvi korak u pripravi našega srca za rođenje Djeteta Isusa.  U evanđeoskom blaženstvu kojim nam najavljuje dar mira, Isus Krist „ne samo da zabranjuje sve svađe i mržnje, nego od nas traži nešto više, da nastojimo unijeti mir i slogu među druge“.[13] Kršćanin je čovjek otvoren prema miru i njegova prisutnost moram odavati vedrinu i veselje. Ali radi se o istinskom miru, a ne o njegovim nadomjescima. Blaženi smo kada znamo donijeti mir onima koji su ožalošćeni, kada smo sredstvo jedinstva u obitelji, među našim kolegama na poslu i među svim ljudima koje susrećemo u svakodnevnom životu. Da bismo mogli izvršiti ovaj iznimno važan zadatak, moramo biti skromni i srdačni, jer „oholost rađa samo svađu“.[14] Čovjek koji nosi mir u svojemu srcu zna ga drugima podariti bez da ga nameće, a drugi u njemu vide oslonac i vedrinu. To je velika pomoć i u apostolatu. Mi, kršćani, moramo širiti unutarnji mir iz svojega srca gdje god se našli. Onaj, pak, koji je ogorčen, tjeskoban i pesimist, kojemu nedostaje mira u srcu, uništava svakoga koga susretne. Bog će posebice blagosloviti one koji marljivo rade za mir među narodima i u tu svrhu rade s ispravnom nakanom; iznad svega bit će blagoslovljeni oni koji se mole i žrtvuju da bi ljudi bili u miru s Bogom. Ovo je prva zadaća svake apostolske djelatnosti. Apostolat ispovjedi, pomoć i poticaj koje pružamo prijateljima da ih privedemo tom sakramentu, mora imati posebnu nagradu u raju, jer ovaj je sakrament uistinu najveći izvor mira i radosti na svijetu. „Ispovjedaonice diljem svijeta, u kojima ljudi priznaju svoje grijehe, ne kazuju o Božjoj strogosti, nego, štoviše, o njegovoj milosti i dobroti. Oni koji prilaze ispovjedaonici, ponekad nakon dugo godina i s teretom teških grijeha, kada je napuste, pronalaze željeno olakšanje; pronalaze radost i vedrinu savjesti koju bez ispovjedi drugdje ne bi mogli pronaći.“[15] Oni koji imaju mir Gospodnji i promiču ga u svojoj sredini, „sinovima će se Božjim zvati“.[16] Sveti Ivan Zlatousti objašnjava razlog: „Uistinu, ovo je bilo silno djelo Sina Božjega: ujediniti one koji su bili udaljeni i pomiriti one koji su bili u ratu.“[17] U svojoj vlastitoj obitelji, na poslu, među svojim prijateljima, ne bismo li se i mi mogli pobrinuti, u ovo vrijeme Došašća, za veće ujedinjenje s Bogom svih ljudi koji nas okružuju i za još ugodniji i radosniji suživot?

„Kada čovjek zaboravi na svoju besmrtnu sudbinu, vidokrug njegova života ograničava se na zemaljsku egzistenciju, zadovoljava se lažnim mirom, samo vanjskim spokojem u kojem traži zaštitu za najveće materijalno blagostanje koje bi mogao dostići uz najmanji napor. Na taj se način gradi nesavršen i nestabilan mir budući da nije ukorijenjen u dostojanstvu ljudske osobe, stvorene na sliku i priliku Boga i pozvane na Božje sinovstvo. Ne zadovoljavajte se nadomjescima mira! Bila bi to velika pogrješka čiji bi rezultat doveo do najgorčega od svih razočaranja! To je već objavio Isus Krist malo prije uzašašća na nebo rekavši svojim učenicima: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje“ (Iv 14,27).

Prema tome postoje dvije vrste mira: mir koji su ljudi sposobni stvoriti sami i mir koji je dar Božji; mir koji je nametnut snagom oružja i mir koji se rađa u srcu. Prvi je krhak i nesiguran, mogao bi se nazvati prividom mira budući da se temelji na strahu i nepovjerenju. Drugi je, naprotiv, čvrst i trajan mir jer se temelji na pravednosti i ljubavi i ulazi u srce. To je dar što ga Bog daje onima koji vole njegov zakon (usp. Ps 119,165).“[18] Ako smo muškarci i žene koji imaju istinski mir u svojim srcima, bit ćemo sposobniji živjeti kao djeca Božja. Osim toga, u onoj mjeru u kojoj se osjećamo djecom Božjom, bit ćemo osobe nepromjenljiva mira. Božje sinovstvo temelj je mira i radosti kršćanina. U njemu nalazimo zaštitu, očinsku toplinu i čvrstu nadu pred budućnošću. Živimo, dakle, uvjereni da iza svih životnih nevolja postoji uvijek razlog za dobro. „Znamo pak da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube“,[19] govorio je sveti Pavao prvim kršćanima u Rimu. Razmatranje našega božanskog sinovstva pomoći će nam da budemo jako pred poteškoćama. „Ne plašite se i ne bojte se zla, makar i okolnosti u kojima budete djelovali budu vrlo teške. Božja je ruka uvijek moćna i zatreba li, napravit će čudo.“[20] Dobro smo zaštićeni. Nastojmo u ovim danima Došašća poticati mir i radost i usred nevolja; naučimo se pronaći Gospodina u svemu, pa i u teškim trenutcima. „Tražite lice onoga koji uvijek boravi, u stvarnoj i tjelesnoj prisutnosti, u svojoj Crkvi. Barem učinite ono što su učinili učenici: imali su samo slabu vjeru, nisu imali veliko povjerenje ni mir, ali se barem nisu odvajali od Krista. Ne dijelite se od njega, štoviše, kada ste u nevolji, obratite se njemu svakodnevno, moleći ga usrdno i ustrajno ono što samo on može udijeliti. Makar i primijetio veliku nesigurnost u vama, koje ne bi trebalo biti, udostojat će se zaprijetiti vjeru i moru. I nastat će veliki mir.“[21] Sveta Marija, Kraljica mira, pomoći će nam zadobiti mir u našim srcima, ponovno ga pronaći –ako smo izgubili – i prenijeti ga ljudima oko nas. Budući da se bliži blagdan Bezgrješnog začeća, nastojat ćemo joj se obratiti preko dana, imati je više prisutnu u svojemu poslu i ponuditi joj i koji osobiti znak naše ljubavi.

[1] Lev 26,6

[2] Iz 26,12

[3] Lk 2,14

[4] Časoslov, Služba čitanja srijede Prvoga tjedna Došašća, Otpjev

[5] Usp. Iz 11,1-10

[6] Iz 9,5

[7] Lk 24,36

[8] Dj 10,36

[9] Iv 14,27

[10] DRUGI VATIKANSKI SABOR, Gaudium et spes: pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu, 78.

[11] Ef 2,14

[12] IVAN PAVAO II.,Govor,24.ožujka 1986.

[13] SVETI IVAN ZLATOUSTI, Homilije na Matejevo evanđelje, 15,4.

[14] Izr 13,10

[15] IVAN PAVAO II.,Homilija, 16. ožujka 1980.

[16] Usp. Mt 5,9.

[17] SVETI IVAN ZLATOUSTI, na nav. Mj.

[18] IVAN PAVAO II., na nav.mj.

[19] Rim 8,28

[20] SVETI JOSEMARIA ESCRIVA, Prijatelji Božji, UPT, Đakovo 2004.,105.

[21] J.H.NEWMAN, Homilija na četvrtu nedjelju poslije Bogojavljenja, 1848.

Preuzeto: FRANCISCO FERNANDEZ-CARVAJAL, Razgovarati s Bogom

Photo:glennpackiam.typepad.com

Tagovi

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.