Vjera Crkva Julijanski kalendar
Crkva Vjera

Julijanski kalendar

Danas naša pravoslavna braća slave rođenje Isusovo po julijanskom kalendaru uz divan pozdrav: ”Mir Božiji! Hristos se rodi!”

Julijanski kalendar je proistekao iz reforme rimskog kalendara, uveo ga je Julije Cezar 46. pne., na snagu je stupio 45. pne. Izabran je nakon konsultacija sa astronomom Sozigenom Aleksandrijskim, verovatno je zamišljen tako da aproksimira trajanje tropske godine. Redovna godina kalendara ima 365 dana, podeljene u 12 meseci; svake četvrte godine se dodaje prestupni dan. Tako julijanska godina ima prosečno 365,25 dana i na taj način se približava vremenskom periodu za koji Zemlja obiđe oko Sunca, odnosno orbitalnom periodu Zemlje koji iznosi tačno 365,2564 dana. Nakon uvođenja julijanskog kalendara 45. p. n. e. najpre je, greškom, svaka treća godina bila prestupna te je imperator Avgust naredio da se izbace sve prestupne godine između 9. p. n. e. i 8. n. e. čime je zaslužio da jedan mesec (avgust) ponese njegovo ime.  Treba imati u vidu da se u ovo vreme godine nisu brojale od rođenja Isusa Krista, već od osnivanja Rima 753. p. n. e. te je srećna slučajnost što su za prestupne godine uzete baš one deljive sa četiri brojano od Kristovog rođenja.

Razlika između julijanskog kalendara u odnosu na tropsku godinu se povećavala za jedan dan svakih 128 godina. To je kasnije uviđeno, pa je na saboru u Nikeji 325. godine odlučeno da se iz kalendara izbace 3 dana koja predstavljaju akumuliranu razliku. Pošto je Julijanski kalendar i dalje ostao nepromenjen, razlika se do XVI veka akumulirala na 10 dana. Kada su ovo uočili, astronomi su odlučili da izrade novi kalendar koji će biti usaglašen sa tropskom godinom. To je postignuto uvođenjem Gregorijanskog kalendara.

Tokom 20. veka, praktično su sve pravoslavne zemlje prešle na upotrebu gregorijanskog kalendara (u svetovne svrhe). Njihove pravoslavne crkve nisu želele da koriste gregorijanski kalendar, već su tražile usvajanje novog kalendara koji bi bio precizniji od gregorijanskog. Tako je na Svepravoslavnom kongresu, 30. maja 1923. godine usvojen Milankovićev kalendar. Međutim, kako su sve pravoslavne crkve autokefalne, neke su crkve zadržale upotrebu julijanskog kalendara.

Julijanski kalendar još uvek koriste neke nacionalne pravoslavne crkve (Antiohijska,  Jerusalimska, Ruska, Srpska, Gruzijska, Japanska pravoslavna crkva), Sveta Gora u Grčkoj i Berberi u Severnoj Africi. Pravoslavne crkve koje više ne koriste julijanski kalendar, nisu prihvatile gregorijanski kalendar, već revidirani julijanski kalendar, po predlogu naučnika Milutina Milankovića su Carigradska patrijaršija, Aleksandrijska, Rumunjska, Bugarska, Kiparska, Grčka pravoslavna crkva. Neke pravoslavne crkve koriste oba kalendara: Poljska, Albanska pravoslavna crkva  i Pravoslavna crkva čeških zemalja i Slovačke.

Uredio: Prof. dr. sc. med. Semnic Robert

Izvor: wikipedia.org

Slika: .worldslastchance.com

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.