Kršćanska braćo i sestre!
Na blagdan Božića pred nas se stavlja početak Ivanova evanđelja kao poziv na slavlje
Božje blizine i prisutnosti. Bog nije prisutan samo svojim Duhom u stvorenjima koja
nastavaju zemlju. Bog je svojim utjelovljenjem i rođenjem, što ga na Božić slavimo, postao
osobno, tjelesno i zemaljski prisutan među ljudima. On je postao jedan od nas, nama u svemu
sličan, prepoznatljiv i dodirljiv. Bog je postao tjelesnim zemaljskim bićem. Nasuprot
duhovnoj i osjećajnoj stvarnosti koja nas ovih dana preplavljuje, poruka da je Bog postao
zemaljskim čovjekom ponekad nam se čini pomalo „nečistom“, „blatnjavom“, previše
prizemljenom. Međutim, sveti Ivan je toliko odlučan sve nas uvjeriti u tu stvarnost da nam u
božićnom evanđeoskom odlomku nekoliko puta tu činjenicu stavlja pred oči: Božja se riječ
utjelovila, postala dijelom svih živih bića, svega što postoji, svega što je rođeno. Božja Riječ
postaje zemaljska, opipljiva stvarnost. Bog dijeli s nama ljudima i sa svim stvorovima mjesto
svoga boravka. Zemlja postaje Božji dom, mjesto prebivanja Božjeg. Zemlja postaje mjesto i
prostor zajedničkog prebivanja i života Boga i čovjeka. Utjelovljenjem i rođenjem od Djevice
Marije, Bog po Isusu Kristu postaje čovjekom, članom ljudske zajednice i stanovnikom
zemlje. Zemlja je naš i Božji zajednički dom.
U uvodu u svoje Evanđelje sveti Ivan slijedi oblik i slikovitost opisivanja koji se
nalazi u Knjizi postanka. Postanak svijeta i čovjeka Knjiga postanka opisuje slikom
oblikovanja zemlje. Od praha zemaljskog Bog oblikuje život. Biljke rastu iz zemlje, Bog
oblikuje životinje od zemlje, a i čovjeka oblikuje od praha zemaljskog. Sav svijet Bog
oblikuje od zemlje i oživljava svojom riječju. Riječ Božja daje život svijetu. Čovjeku
udahnjuje dah svoje Riječi i on postaje živa duša. Božji Duh oblikuje svijet i čini ga živim.
Božji život i njegov lik postaje vidljiv i spoznatljiv u njegovim stvorenjima, a osobito u
čovjeku.
Danas kada slavimo istinu Božje prisutnosti u našem svijetu, doživimo se i mi
članovima Božje obitelji, braćom i sestrama. Ne zaboravimo u našem životu ni druga bića,
stvorenja Božja, koja nas okružuju. S poštovanjem i prijaznošću se odnosimo prema biljkama
i životinjama. Borove i jelke koje smo u našim domovima okitili upotrijebimo korisno i
svrsishodno. Hranu koja se u ove dane nalazi na našim stolovima s poštovanjem blagujmo.
Ne razbacujmo se i ne bahatimo stvorenjima koja nam je zemlja dala da proslavimo današnji
blagdan. Dok slavimo Božić i mi se prenosimo duhom i tijelom u zajedništvo prirodnog
okoliša i ljudi koji su prvi primili Spasitelja u štalici. Sjetimo se pastira i zemljoradnika koji
su u suradnji s drugim Božjim stvorenjima, kroz hranu što je na našem stolu, i nama
omogućili doticaj s Bogom po prirodnim darovima što podržavaju naš život.
Blagdan Božića nije blagdan samo za nas ljude. Božić je blagdan za sva stvorenja
svijeta, za sva bića, za čitavu zemlju. Barem danas oslobodimo svoj okoliš od bacanja smeća,
zaštitimo okoliš od ružnih riječi, budimo zadovoljni i s nesavršenom jelkom, budimo sretni i s
nedovoljno obilnim božićnim ručkom, blagujmo i uživajmo u onome što nam je Bog dao u
zahvalnosti. Mir i blagost, nježnost i blizina, osjećaji i želje za izgradnjom što bolje
povezanosti svih stvorenih bića s Bogom neka zavladaju u našim srcima i pokažu se u našim
djelima.
Ovim mislima želim svima sretan Božić i blagoslovljenu novu godinu!
+Ivan
biskup
Dodajte komentar