Draga braćo i sestre!
Današnja se nedjelja podudara sa svetkovinom Svih Svetih, koja poziva Crkvu putnicu na zemlji kušati unaprijed beskrajno slavlje nebeske zajednice i oživjeti nadu u vječni život. Ove se godine navršava 1400 godina od kada je Pantheon – jedan od najdrevnijih i najslavnijih rimskih spomenika – postao mjestom klanjanja kršćanskome Bogu i naslovljen Djevici Mariji i svim mučenicima: “Sancta Maria ad Martyres”. Hram svih poganskih božanstava tako je pretvoren u spomen onih koji, kao što kaže Knjiga Otkrivenja, “dođoše iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj” (Otk 7,14). Kasnije je proslava svih mučenika protegnuta na sve svece, “veliko mnoštvo, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika” (7,9) – kao što kaže sveti Ivan. U ovoj Svećeničkoj godini drago mi je spomenuti se s posebnim štovanjem svetih svećenika, kako onih koje je Crkva proglasila svetima, predloživši ih kao primjere duhovnih i pastoralnih kreposti, tako onih – daleko brojnijih – koji su poznati Gospodinu. Svatko od nas čuva zahvalni spomen na nekog od njih, koji nam je pomogao rasti u vjeri i dao nam osjetiti Božju dobrotu i blizinu.
Sutra nas, zatim, čeka godišnji Spomen svih vjernih mrtvih. Htio bih pozvati da se taj spomen živi sukladno istinskom kršćanskom duhu, to jest u svjetlu koje izbija iz uskrsnoga otajstva. Krist je umro i uskrsnuo i otvorio nam prolaz u Očev dom, Kraljevstvo života i mira. Onaj tko slijedi Krista u ovome životu biva prihvaćen tamo gdje nam je On prethodio. Dok dakle posjećujemo groblja, spomenimo se da ondje, u grobovima, počivaju samo posmrtni ostaci naših dragih u očekivanju konačnog uskrsnuća. Njihove duše – kao što kaže Sveto pismo – već su “u ruci Božjoj” (Mudr 3,1). Stoga ih se najispravnije i najdjelotvornije časti tako da se moli za njih i da se za njih prinose djela vjere, nade i ljubavi. U jedinstvu s euharistijskom žrtvom, možemo zagovarati za njihovo vječno spasenje i iskusiti duboko zajedništvo, očekujući ponovni susret s njima, kako bismo vječno uživali Ljubav koja nas je stvorila i otkupila.
Dragi prijatelji, kako je lijepo i utješno zajedništvo svetih! To je stvarnost koja unosi jednu različitu dimenziju u sav naš život. Nismo nikada sami! Dio smo jednog duhovnog “društva” u kojem vlada duboka solidarnost: dobro svakog pojedinca na korist je svih i, obratno, zajednička se sreća odražava na pojedince. To otajstvo, u određenoj mjeri, možemo iskusiti već na ovome svijetu, u obitelji, u prijateljstvu, osobito u duhovnoj zajednici Crkvi. Neka nam pomogne Marija hitro kročiti putom svetosti i neka se pokaže Majkom milosrđa za duše pokojnika.
Izvor: www.vatican.va
Foto: japantimes.co.jp
Uredio: Nikola Knezi
Dodajte komentar