Intervju Radio Marija SRB: Riječ urednika za veljaču
Intervju

Radio Marija SRB: Riječ urednika za veljaču

Dragi prijatelji Radio Marije!

Početak mjeseca veljače (februara) obilježen je Pokladama. Mnogi su običaji povezani s ovim predkorizmenim vremenom. Naime, nekada je Korizma bila povezana sa postovima (srijeda, petak, subota), mnogim odricanjima od zabava i različitih dopuštenih užitaka kao i suzbijanjem osnovnih osobnih mana i loših navika. Naravno da su osim toga u Korizmi vjernici sudjelovali i češće u pobožnosti Križnoga puta i drugim pobožnim duhovnim vježbama. Stoga su pokladne zabave i veselja bila na neki način priprava za taj duži period odricanja, sabranosti i ozbiljnosti. Danas, to nažalost nije tako, jer je takvih odricanja i pobožnosti duhovnih vježbi sve manje, a zabave i veselja traju čitave godine. Ipak, lijepo je družiti se i potrebno je njegovati tradiciju prela i pokladnih zabava. No, mi vjernici se u tome moramo sjetiti i tog osnovnog motiva takvih okupljanja i događanja pred Korizmu.
Pred nama je Korizma. Ona je uvijek milosno liturgijsko vrijeme. Međutim, ove godine u Svetoj godini milosrđa, ona je to na poseban način. To ističe i naš papa Franjo u svojoj poruci za Korizmu 2016. godine, koju ću vam prenijeti u ovom i u idućem broju naših župnih obavijesti.
Papa u uvodu podsjeća na svoje riječi poziva iz bule najave Jubileja da se: korizmu u ovoj jubilejskoj godini živi intenzivnije kao povlašteno vrijeme u kojem će se slaviti i iskusiti Božje milosrđe. I podsjeća nas da to možemo učiniti posebno čitajući i slušajući Božju riječ, sudjelujući u inicajtivi 24 sata za Gospodina (4. i 5. Ožujka). Božje milosrđe je naime navještaj svijetu: ali taj je navještaj svaki kršćanin pozvan osobno iskusiti.Papa spominje i jednu posebnu inicijativu. Naime, on će osobno po svijetu u korizmi slati misionare milosrđa da budu za sve konkretni zna Božje blizine i opraštanja.
Nakon uvodnoga dijela papa govori u dva podnaslova naprije o Božjem savezu s ljudima, u kojem se osvrće na povijest milosrđa, a u drugom dijelu govori o djelima milosrđa.
Otajstvo Božjeg milosrđa otkriva se tijekom povijesti saveza između Boga i njegova naroda Izraela. Bog se, naime, uvijek pokazuje boga milosrđem, spreman u svakoj prilici izliti na svoj narod nježnost i suosjećanje koji izviru „iz njedara“, osobito u najdramatičnijim trenucima kad narod svojom nevjerom prekida vezu saveza i savez treba čvršće utvrditi u pravdi i istini. Posrijedi je prava i istiska drama ljubavi, u kojoj Bog igra ulogu oca i iznevjerenog zaručnika, dok Izrael igra ulogu nevjernog sina/kćeri i zaručnice.
Vrhunac te drame ljubavi događa se u utjelovljanom Sinu. U njemu Bog izlijeva svoje beskrajno milosrđe u tolikoj mjeri da ono postaje „utjelovljeno milosrđe“.
Božje milosrđe je živo srce apostolske kerygme, zaključuje Papa, u kojoj Božje milosrđe ima središnje i temeljno mjesto. Milosrđe dakle izražava način na koji Bog postupa s grešnikom, nudeći mu novu priliku da prizna svoj grijeh, za njega se pokaje, obrati se i vjeruje.

U drugom dijelu svoje Korizmene poruke, papa Franjo govori o djelima milosrđa. Taj tekst je toliko sadržajan i poticajan da ga na ovom mjestu objavljujem u cijelosti. Pozivam i potičem sve drage slušatelje i prijatelje Radio Marije da promeditiraju Papine riječi i donesu konkretne odluke za djela milosrđa u ovoj korizmi.

Božje milosrđe preobražava čovjekovo srce i daje mu iskusiti vjernu ljubav i tako ga osposobljava da i on sam bude milosrdan. Uvijek je novo čudo da se Božje milosđe može širiti u životu svakog od nas, potičući nas na ljubav prema bližnjemu i oživljavajući ono što tradicija Crkve naziva tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa. Ona nas podsjećaju da se naša vjera izražava u konkretnim i svakodnevnima djelima kojima je cilj pomoći našem bližnjemu u tijelu i u duhu: hraniti ga, odjenuti, utješiti, odgojiti. Zato sam izrazio želju „da kršćanski narod, tijekom Jubijela, razmišlja o tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa. Na taj će se način probuditi naša svijest, koja je previše često uspavana pred dramom siromaštva. Ulazimo također sve više u srž evanđelja, gdje Bog siromašnima na poseban način iskazuje svoju milsrdnost. U siromahu, naime, Kristovo tijelo „ponovno postaje vidljivo u tijelu mučenih, ranjenih, bičevanih, pothranjenih, prognanih… kako bismo ga prepoznali, dotakli i za nj se brižno skrbili“. Nečuven je i skandalozan misterij činjenica da se u povijesti nastavlja patnja Nevinog Jaganjca, tog gorućeg grma nezaslužene ljubavi pred kojim možemo poput Mojsija samo izuti obuću (usp. Izl 3,5); to više kad je siromah brat ili sestra u Kristu koji trpe zbog svoje vjere.
Pred tom ljubavlju snažnom poput smrti (usp. Pj 8,6), najbjednijim se siromahom pokazuje onaj koji ne prihvaća da ga se takvim promatra. Vjeruje da je bogat, ali je zapravo najsiromašniji od svih siromaha. On je to zato što je rob grijeha, koji ga tjera da koristi bogatstvo i moć ne zato da služi Bogu i drugima, već zato da zatomi u sebi duboku svijest da i on sam nije ništa drugo već siromašni prosjak. I što su veća moć i bogatstvo kojim raspolaže, to većom može postati ta lažna zaslijepljenost. On ide čak tako daleko da ne želi ni vidjeti siromašnog Lazara koji prosi pred vratima njegove kuće (usp. Lk 16, 20-21), koji je slika Krista koji u siromačnima prosi naše obraćenje. Lazar je mogućnost obraćenja koju nam Bog pruža a koju možda ne vidimo. A ta zaslijepljenost ide ruku pod ruku s oholim delirijem svemoći, u kojem zlokobno odzvanja onaj đavolski „bit ćete kao bogovi“ (Post 3,5) koji je korijen svakoga grijeha. Taj dilirij može poprimiti također društvene i političke oblike, kao što su to pokazali totalitarizmi 20. Stoljeća, i kao što to pokazuje ideologije jednoumlja i tehnoznanosti, koji teže tome da učine Boga nevažnim a čovjeka svedu na mnoštvo koje treba intrumentalizirati. Mogu to danas pokazati također strukture grijeha vezane uz model lažnog razvoja utemeljenog na idolatriji novca, koja dobrostojeće pojedince i najbogatija društva čini ravnodušnima prema sudbini siromašnih, te im zatvaraju svoja vrata i ne žele ih čak ni vidjeti.
Korizma u ovoj jubijelskoj godini je, dakle, za sve pogodno vrijeme da mogu konačno izaći iz svoje egzistencijalne otuđenosti zahvaljujući slušanju Božje riječi i dijlima milosrđa. Ako tjelesnim djelima milosrđa dotičemo Kristovo tijelo u braći i sestrama potrebitim hrane, odjeće, stana, pohoda, duhovna djela – savjetovati, poučavati, opraštati, opominjati, moliti – izravnije se dotiču naše grešnosti. Zato se tjelesna i duhovna djela nikada ne smije razdvajati. Naime, upravo dotičući u bijedniku tijelo raspetog Isusa grešnik može primiti na dar svijest da on sam siromašni prosjak. Na taj način i „oholi“, „moćni“ i „bogati“ o kojima se govori u Magnifficatu imaju priliku osjetiti da su nezasluženo ljubljeni od Raspetoga, koji je također za njih umor i uskrsnuo. Jedino je u toj ljubavi odgovor na onu žeđ za neprolaznom srećom i ljubavlju a koju čovjek misli, zavaravajući samoga sebe, da možemo utažiti idolima znanja, moći i posjedovanja. Ali uvijek ostaje opasnost da, zbog sve veće zatvorenosti Kristu, koji u siromahu nastavlja kucati na vrata njihova srca, oholi, bogati i moćni na kraju sami sebe osude na pad u onaj vječni bezdan samoće koji je pakao. Eto zašto iznova odzvanja za njih, kao i za sve nas, ozbiljna Abrahamova opomena: „Imaju Mojsija i Proroke! Njih neka poslušaju!“ (Lk 16, 29). Taj će nas djelatni posluh pripraviti na najbolji način za proslavu konačne pobjede nad grijehom i smrću sada već uskrslog Zaručnika, koji želi očistiti svoju Zaručnicu, u iščekivanju njegova dolaska.
Nemojmo izgubiti ovo vrijeme korizme pogodno za obraćenje! Molimo za to obraćenje po majčinskom zagovoru Djevice Marije, koja je prva – pred veličinom Božjeg milosrđa koje joj je bilo besplatno darovano – prepoznala vlastitu malenost (usp. Lk 1, 48), priznavši se poniznom službenicom Gospodnjom (usp. Lk 1, 38).
Evo nam, dragi slušatelji Radio Marije, vrlo fine duhovne hrane za proživljanje Korizme u Svetoj godini milosrđa. U našem programu uz stalne rubrike, pružat ćemo vam i druge dobre i korisne korizmene sadržaja koji će vam pomoći da možete ustrajno donositi plodove dostojne obraćenja.
S vama u molitvi i svim korizmenim odricanjima, duhovnim vježbama i djelima milosrđa,

vaš urednik Andrija Anišić

Foto: www.aironegifts.com

 

Svjetlo Vjere

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.