Bazilika Rođenja Isusova se nalazi u Betlehemu i za nju se vjeruje da je izgrađena na mjestu gdje je rođen Isus. Kad su Izraelci osvojili “obećanu zemlju” Kanaan, Betlehem je pripao Judinom plemenu iz koje potiču kralj David (1. Sam) kao i Isusov otac – sveti Josip. Iz Nazareta je Josip sa svojom trudnom suprugom, svetom Marijom morao preći 130km do Betlehema, radi popisa stanovništva.
Danas je bazilika u zajedničkom vlasništvu Grčkog pravoslavnog patrijarhata u Jeruzalemu, Armenskog jeruzalemskog patrijarhata i Kustodije Svete zemlje, to jest franjevaca koji u ime Svete stolice i Katoličke crkve čuvaju sveta mjesta. Kako kršćani širom svijeta ovom mjestu hodočaste još od 2. stoljeća, crkva je na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca. U Lukinom i Matejevom evanđelju nema spomena da se rođenje Isusovo dogodilo u špilji već to prvi put pominje sveti Justin u 2. stoljeću a kasnije ponavlja i Origen u 3. stoljeću. U blizini špilje je 333. godine izgrađena crkva Rođenja, po Konstantinovu nalogu. U 6. Stoljeću je ruše Samarijaci te je zamijenjena sadašnjom građevinom, koju gradi car Justinijan. Godine 637., ubrzo nakon što su Jeruzalem osvojile muslimanske snage, kalif Omar je obećao da će Bazilika Rođenja Isusova ostati očuvana za kršćane. Perzijanci su u 7. stoljeću srušili sve crkve osim bazilike jer se prema jednoj predaji u njoj nalazio mozaik s likovima trojice mudraca koji su bili prikazani u perzijskoj nošnji. U razdoblju turske vlasti (od 1517.) različite su Crkve stekle vlasništa i prava unutar bazilike, što je često dovodilo do sukoba među kršćanima različitih konfesija. Godine 2002., grad Betlehem je bio poprište velike vojne operacije između izraelskih vojnih snaga i palestinaca te je Bazilika bila pod opsadom izraelskih snaga 39 dana a završila je sa više žrtava na palestinskoj strani.
U bazilici Rođenja Isusova djeluju pravoslavni Grci, koji su i vlasnici njezina najvećeg dijela crkve a uz baziliku imaju i svoj manastir. Armenska istočna pravoslavna Crkva i Kustodija Svete zemlje posjeduju manje dijelove. Fanjevci Kustodije Svete zemlje imaju svoj klaustar i crkvu svete Katarine u kojoj se na Božić održava polnoćka, a nakon toga i procesija do spilje Rođenja. Sjeverno od crkve svete Katarine i klaustra nalazi se franjevački samostan. Zbog pravila o raspolaganju crkvom, njeno održavanje nije jednostavno, budući da je za svaku promjenu na dijelovima bazilike koji pripadaju svim trima Crkvama potreban pristanak sviju. U kripti bazilike se nalazi špilja Rođenja – djelomično prirodnoj a djelomično umjetno uređenoj špilji. Na mjestu jaslica, u desnom, južnom dijelu spilje se nalazi mramorni spomen na te jasle, a nasuprot njima se nalazi oltar Triju mudraca (ili sveta Tri kralja). U arheološkim istraživanjima utvrđeno je da je na mjestu koje se danas štuje kao mjesto Rođenja, bio izvorno ulaz u špilju, pa je malo vjerojatno da se ondje dogodilo Isusovo rođenje. U 12. Stoljeću, križari su pod oltar postavili zvijezdu sa latinskim natpisom koji spominje Isusovo rođenje od Djevice Marije.
Isus je došao na ovaj svijet skromno i pri tome je ponuđen mir onima koji su dobre volje. Iz povijesti kao i iz događaja naših dana, vidimo da je često manjkalo dobre volje i da su prevladale tenzije i neprijateljstva, čemu je dobar svjedok i sama Bazilika rođenja. U njoj se nalazi sveto mjesto gdje su nekoć skupa boravili i siromašni i bogati, i prost i mudri ali ih je sve, po povratku njihovim kućama pratila svjetlost mira. Nosimo i Mir kada se budemo vraćali našim domovima ne samo sa polnoćne mise već uvijek!
Preuzeto: http://sites/svjetlo-vjere.com/files.wikipedia.org
Photo: http://sites/svjetlo-vjere.com/files.wikipedia.org
Uredio: prof.dr.med.Robert Semnic
Dodajte komentar