Vjera Papa govori Nakon prošlogodišnjeg kataloga bolesti, Papa članovima Kurije ponudio 24 ‘antibiotika’
Papa govori Vjera

Nakon prošlogodišnjeg kataloga bolesti, Papa članovima Kurije ponudio 24 ‘antibiotika’

Nakon prošlogodišnjeg kataloga bolesti Rimske kurije, papa Franjo je ove godine u božićnom obraćanju članovima Kurije ponudio 24 antibiotika – popis „potrebnih kreposti“ za one koji žele plodno služiti Crkvi.

Papa je ustvrdio da su se neke „kurijalne bolesti“ koje je spomenuo u prošlogodišnjem govoru – bolesti koje mogu pogoditi svakog kršćanina, zajednicu ili crkveni pokret – nažalost očitovale i ove godine te uzrokovale „nemalu bol“ za čitavo tijelo Crkve i „ranile mnoge duše“ skandalom. To je bilo i uvijek će biti predmetom iskrenog promišljanja i odlučnog djelovanja jer „reforma odlučno, jasno i snažno napreduje, zato što je Crkva semper reformanda“ – rekao je Sveti Otac, dodajući:

Bolesti i skandali ne mogu prekriti učinkovito, predano i odgovorno služenje Rimske kurije Papi i čitavoj Crkvi, i to je prava utjeha. Bila bi velika nepravda – ustvrdio je – ne izraziti iskrenu zahvalnost i zdravi poticaj svim osobama koje u Kuriji predano rade te Crkvi i Petrovu nasljedniku pružaju utjehu svoje solidarnosti i poslušnosti, kao i svoje velikodušne molitve.

Otpori, poteškoće i neuspjesi – naglasio je papa Franjo – uvijek su prigode za rast, a nikada za obeshrabrenje; prigode za „povratak na bitno“. U tom je duhu Papa podastro popis „potrebnih kreposti“ za one koji rade u Kuriji i žele da njihovo služenje Crkvi bude plodno.

Na prvome je mjestu naveo misijski duh, nazvavši ga uzrokom i pokazateljem plodnosti Kurije. Vjera je dar, ali se mjera naše vjere očituje i u sposobnosti njezina prenošenja. Zdrav pastoralan duh je pak nezamjenjiva krepost za svakog svećenika. Ta dva duha mjera su našeg kurijalnog i svećeničkog djelovanja, bez kojih ne možemo biti „sluge vjerni“ – rekao je Papa.

Kao drugi par kreposti, naveo je prikladnost i pronicavost. Prvo uključuje osobno nastojanje da se dužnosti izvršava najbolje što se može te je protivno nepotizmu i mitu. Pronicavost pak znači spremnost suočiti se s različitim situacijama na mudar i kreativan način. Na trećem je mjestu naveo duhovnost i ljudskost. Prema Papinim riječima, duhovnost je zaglavni kamen svega služenja u Crkvi i kršćanskome životu, dok ljudskost utjelovljuje istinitost naše vjere i razlikuje nas od bezosjećajnih strojeva. Kad nam je teško ozbiljno plakati ili se od srca smijati, to je onda početak našeg pada – ustvrdio je papa Franjo.

Potom je potaknuo na uzoritost – kako bi se izbjegli skandali koji ranjavaju duše i ugrožavaju svjedočanstvo – te na vjernost vlastitom posvećenju i zvanju. Kao peti par kreposti naveo je razumnost koja nas čuva od emocionalnih ispada i srdačnost koja nas štiti od pretjerivanja u birokraciji, programima i planiranju.

Bezazlenost nas pak čini opreznim u sudovima, a odlučnost nas potiče na djelovanje s čvrstom voljom i jasnom vizijom, poslušni Bogu i vrhovnom zakonu spasenja dušâ. Sedmi par na Papinom popisu su ljubav i istina. Ljubav bez istine nazvao je „ideologijom razornog bonizma“, a istinu bez ljubavi „slijepim osuđivanjem“.

Poštenje i zrelost sljedeće su kreposti. Poštena osoba pravo radi i kad nije pod nadzorom upravitelja ili poglavara, ne boji se iznenađenja, zato što nikada ne vara onoga tko se u nju pouzdao. Nikada se ne ponaša kao da je gospodar povjerenih joj stvari. Zrelost je pak sklad između fizičkih, mentalnih i duhovnih sposobnosti.

Poštovanje je Papa upario s poniznošću. Prvu je krepost definirao kao kvalitetu koja krasi osobe koje uvijek pokušavaju iskreno uvažavati druge i poštovati njihovu ulogu, bilo da su nadređeni ili podređeni, kao što nastoje poštovati prakse, dokumente, povjerljive i zadržane informacije. Poniznost je krepost osoba ispunjenih Bogom. Što važniji postaju, to su svjesniji svoje ništavnosti i činjenice da ništa ne mogu postići bez Božje milosti – objasnio je Sveti Otac.

Neustrašivost i spremnost su vrline koje su oprečne strahu od tegoba i potiču na odvažno djelovanje, u slobodi i na okretan način, bez navezanosti na prolazne i materijalne stvari. Kao posljednji par, Papa je naveo povjerljivost i trijeznost. Povjerljiv je onaj koji zna s ozbiljnošću poštovati svoje obveze i kad nije pod nadzorom te nikada ne izdaje pruženo mu povjerenje. Trijeznost je pak sposobnost odreći se svega suvišnog i ustrajati protiv prevladavajućeg konzumizma.

Trijeznost – kako je objasnio – znači gledati svijet Božjim očima i s gledišta siromaha. Trijeznost je način života koji očituje prvenstvo drugoga kao – kako je rekao – „hijerarhijsko načelo“ te vlastiti život stavlja u službu drugih. Trijezna osoba je dosljedna i misli samo na ono što je bitno, zato što je sposobna živjeti s ispravnom mjerom. Na kraju govora, potaknuo je da milosrđe vodi naša djela, nadahnjuje naše reforme i prosvjetljuje naše odluke. Mi smo radnici, a ne gospodari, sluge, a ne mesije – rekao je Sveti Otac.

Preuzeto: http://hr.radiovaticana.va/

Photo: http://sites/svjetlo-vjere.com/files.osservatoreromano.va/en

Svjetlo Vjere

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.