Ostalo Devetnica svetom Ivanu od Križa – dan treći
Ostalo

Devetnica svetom Ivanu od Križa – dan treći

TREĆI DAN: Srušiti sebičnost

O dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno.
Darova sedam razdaješ, ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, ti puniš usta besjedom.
Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka.
Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi vodi nas, da svakog zla se klonimo.
Daj Oca da upoznamo i Krista sina njegova. i u te Duha njihova da vjerujemo sveudilj.
Sva slava Ocu vječnomu i uskrslomu Sinu mu, s tješiteljem Presvetim nek bude sad i uvijeke. Amen.

RAZMATRANJE:
Iako je duša čovjekova oslobođena od osobnih grijeha snagom Kristovog otkupljenja, na duši ipak ostaju tragovi i rane, što sv. Ivan od Križa, a za njim i o. Gerard, nazivaju požudama, strastima, sebičnostima. Sv. Ivan kaže da dok se duša od njih ne otkine nema sposobnosti primiti Duha Božjega. Požude zamaraju dušu i dosađuju joj i svaka duša koja bi se uspela na brdo mora odbaciti od sebe tuđe bogove tj svoje osjećaje i želje. Po uzoru na ovog velikog mistika naš o. Gerard bilježi ovako: „Zbog istočnoga grijeha u gadnoj smo bari… Nevaljalo nagnuće: bijesno lajući psić ili pokvareni radio.. nagnuća: crvi koji muče dušu. Strast je aždaja pa ne da mira. Mrtvljenje je savladava.“ Dalje o. Gerard donosi: „Neka sam duhovno mrtav za ono što kvari pažnju“, tj iskustvo što sv. Ivan naziva ljubavna pažnja, a označuje prijelaz iz meditacije u motrenje. Otac Gerard kaže da dok Isusa gleda uživa nebo očima duše. Po uzoru na sv. Ivana koji kaže da se sjedinjenje ostvaruje kad dvije volje, Božja i ljudska postanu samo jedna, Božja. Tako isto i o. Gerard po tom princimu razmišlja te zaključuje da kad je naše „ja“ zadavljeno, onda nas vodi Božja volja. Gerard razmišljajući na svoj način o rušenju sebičnosti, pronalazi u Pravilu rasvjetljenom po nauku sv. Terezije i sv. Ivana od Križa, da se to može učiniti putem bogoslovnih kreposti koje stružu ono što je zagoreno. (usp. Ante Stantić, „G.T.Stantić – učenik Ivana od Križa“)

MOLITVA:
O slavni Sveti Oče Ivane od Križa, uzvišeni Učitelju Crkve, radi iskrene svoje želje da postaneš sličan Isusu Raspetome nisi sve do posljednjeg časa svojega svetog života ništa žarče želio nego trpjeti i biti prezren od svih. I tako je goruća bila tvoja žeđ za patnjom, da je tvoje velikodušno srce kliktalo od radosti usred najgorčih muka i trpljenja. Molim te, ljubljeni Sveti Oče Ivane, poradi slave koju si zaslužio svojim velikim patnjama, izmoli mi svojim zagovorom od Boga ljubav prema patnji, te milost i jakost da snosim sve žalosti i protivštine kao sigurno sredstvo, da postignem krunu koja mi je pripravljena u nebu. O predragi sveti Oče Ivane, usliši s uzvišenog prijestolja slave, na kojem sada slavno stoluješ, moj vapaj, da po tvojem uzoru uzljubim križ i patnju i tako zaslužim postati dionikom tvoje slave. Amen.

Uredio: br. Danijel od Agonije Isusova Srca, OCD

Foto: wikipedia.org

Karmelski svjetovni red

Naša dopisnica iz Karmelskog svjetovnog reda je s. Marijana od Kraljice Karmela OCDS (Karmela Malenić) priorica zajednice ovog reda u Somboru.
Svjetovni karmelski red niknuo je u sjeni karmelskih samostana, najprije u Somboru, zalaganjem sluge Božjega o. Gerarda Stantića. Svjetovni red u Somboru osnovan je dekretom Generalnog poglavara karmelićana u Rimu 8. kolovoza 1913. godine. Na blagdan Male Gospe sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić primio je prve članove Svjetovnog reda i bio njihov dugogodišnji duhovni voditelj. Iste godine tiskana su na hrvatskom jeziku Pravila Svjetovnog reda. Somborski Svjetovni red ima svoje specifičnosti po tome što je višenacionalan; pripadaju mu članovi Hrvati, Mađari i Nijemci. Uz produbljivanje vlastitog duhovnog života, Svjetovni karmelski red u Somboru usmjerio je svoju djelatnost na karitativno polje. Somborskoj zajednici pripadali su članovi iz Subotice, Apatina, Bajmoka i drugih okolnih mjesta. Brojio je više od stotinjak članova.
Nakon što su karmelićani 1959. došli u Hrvatsku, o. Ante Stantić bio je promicatelj Svjetovnog karmelskog reda u Zagrebu, u Remetama. U prvoj grupi bila su samo dva člana koja su pripadala Svjetovnom redu u Somboru. Tijekom 1966. g. broj članova se povećao, a Generalni je poglavar karmelićana u Rimu dekretom 1977. g. ustanovio Zajednicu Svjetovnog karmelskog reda u Remetama.
U Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa djeluju i dvije zajednice OCDS u osnutku. 12. ožujka 2010. o. Petar od Kraljice mira (Janjić), OCD započeo je rad sa kandidatima za Svjetovni red u Krku.
Provincijalni asistent Svjetovnog reda o. Vjenceslav od Majke Božje Remetske (Mihetec) i o. Branko od Čudotvorne Gospe Sinjske (Zebić), OCD 2011. g. u splitskom Karmelu započinju rad s osobama koje su zainteresirane za OCDS.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.