Početkom korizme u našemu gradu, kao i u drugim gradovima diljem svijeta, započela je borba za život, počela je korizmena kampanja „Inicijativa – 40 dana za život“. Upravo je to utjecalo na izbor moje teme ovoga broja, iako je spomendan ove svetice tek 28. travnja. Predstavit ću vam zaštitnicu promicatelja kulture života. Papa Ivan Pavao II. opisuje ovu izuzetnu ženu kao „sveticu naše svakodnevnice“.
Gianna (Ivana) Beretta Molla
Ivana je rođena 4. listopada 1922. godine u gradu Magentu kraj Milana u obitelji kršćanskih roditelja Alberta i Marije de Micheli. Krštena je 11. listopada iste godine pod imenom Ivana Franciska. Bila je deseto od trinaestero djece, od kojih je petero umrlo u ranoj dobi. Prvu svetu pričest prima s pet i pol godina u Bergamu gdje se obitelj u međuvremenu preselila. Svetu potvrdu primila je 9. lipnja 1930. godine u bergamskoj katedrali. Bila je uvijek ozbiljna, no darežljiva prema braći i sestrama. Voljela je lijepe stvari, glazbu, slikarstvo i izlete u planinu.
U Quinto al Mare, gdje su se preselili zbog očeve bolesti, uključuje se u Katoličku akciju i pohađa klasičnu gimnaziju. Uz svakodnevnu svetu pričest, ispovijedala se svakog tjedna kod istog svećenika te je redovno pohađala duhovne vježbe. Nailazila je na mnogobrojne životne kušnje. Na godinu dana morala je prekinuti svoje školovanje zbog bolesti (1938/39). U maturalnoj godini umire joj majka, a potom i otac. S braćom i sestrama seli se u Magentu. Upisuje studij medicine, najprije u Milanu, a potom u Paviu. Za vrijeme studiranja radila je sa siromašnim i starim ljudima. Završila je fakultet u Paviji i postala liječnicom. Naknadno je specijalizirala pedijatriju i radila s majkama i bebama. Ozbiljno je razmišljala o tome da se posveti misijskom radu kao laik u Brazilu, ali je shvatila da je njezin životni put brak.
Godine 1954. susreće čovjeka svog života, mladog inženjera Pietra Molla, pripadnika Katoličke akcije i angažiranog laika u župi Mesero. S njime sklapa brak 24. rujna 1955. godine. Rodila je troje djece (od kojih je dvoje umrlo) i nastavila liječničku karijeru.
U četrdesetoj godini bila je trudna s četvrtim djetetom. Liječnici su joj za vrijeme trudnoće dijagnosticirali cistu na jajniku. Predlagali su joj pobačaj kako bi ju mogli operirati. Ona se tome usprotivila i po cijeni svoga života odlučila je spasiti dijete. Rodila je zdravu curicu Ivanu Emanuelu na Veliku subotu 21. travnja 1962. godine u bolnici San Gerardo u Monzi. Umrla je nakon tjedan dana provedenih u teškim bolovima uzrokovanih upalom rane i sepsom. Do svog posljednjeg je trenutka ponavljala: “Isuse, ja Te ljubim”.
Vrlo se brzo proširio glas o Ivaninoj žrtvi iz ljubavi prema nerođenom djetetu i svetosti. Mnogi su hodočastili na njezin grob, a brojna su i svje- dočanstva žena koje su zazivale njezin zagovor u teškim trenutcima poroda. Zbog toga je pokrenut postupak za proglašenje blaženom, a potom i svetom. Blaženom je postala 24. travnja 1994. godine tijekom Međunarodne godine obitelji, a svetom ju je proglasio papa Ivan Pavao II. 16. svibnja 2004. godine. Proglašenju su pris- ustvovali i njezin suprug te njezina djeca. Ivana Emanuela krenula je majčinim stopama i danas je liječnica. Laura, drugorođena kći, ekonomistica je koja surađuje s katoličkom udrugom „Voglio vivere“ (tal. Želim živjeti) kojoj je cilj promicanje poruka svete Ivane Berette Molle.
Sveta Ivana prva je liječnica koja je proglašena svetom. Zaštitnica je trudnica, djece i promicatelja kulture života. Sveta Ivana, moli i zagovaraj za naše liječnice, a osobito za one koje nose Tvoje lijepo ime.
Uredil: Margareta Jaramazović
Izvor: ZVONIK, Katolički list; godište XXIV. broj 3 (269); ožujak (mart) 2017.
Foto: CatholicMom.com
Dodajte komentar