Karmel Iz života Karmelskog Reda O. Vjenceslav Mihetec: Sv. Ivan Trogirski
Iz života Karmelskog Reda Karmel

O. Vjenceslav Mihetec: Sv. Ivan Trogirski

Misao nas danas nosi u stari hrvatski grad Trogir. Grad pun lijepih palača u kojima su se rodili mnogi znameniti ljudi naše povijesti. Grad koji je Zagrebu dao slavnoga i svetoga biskupa Kažotića, hrvatskoj znanosti povjesničara Lučića. Grad pun samostana, crkava, kapela. Nad tom skladnom gradskom cjelinom izdiže se divot katedrala. Na trgu ispred katedrale koči se na konju slavni ban Hrvata i opat – biskup Petar Berislavić, branitelj Hrvatske od Turaka. U katedralu ulazimo kroz znameniti Radovanov portal. Odmah s lijeve strane u veoma skladnoj kapeli izdiže se sarkofag s tijelom svetoga biskupa Ivana Trogirskoga. O njemu bismo danas htjeli nešto prozboriti.

Sveti biskup je rođen u prvoj polovici XI. stoljeća u Rimu. Sin je poznate i moćne obitelji Orsini. Po tom su ga zvali i Rimljaninom. Za vladavine velikoga hrvatskoga kralja Krešimira IV., koji je vladao i nad dalmatinskim gradovima, došao je Ivan u Trogir. Bio je to muž učen i svetoga života. Pomirivao je zavađene gradove i gradio mostove mira među ljudima. U njegovo doba Hrvatska je ostala bez vladara svoje krvi. Na Zrinskoj gori, koju zovemo i Petrovom gorom, pao je posljednji kralj Hrvata, Petar. Mađarski kralj Koloman pregazio je Hrvatsku i zaposjeo i dalmatinske gradove. Sveti biskup je svojom dobrotom uspio spriječiti krvoprolića i razaranja ne samo Trogira, već i drugih gradova.

Doživio je visoku starost. Posljednji se put spominje 1111. godine. Pokopan je u spomenutoj katedrali. S vremenom se zaboravilo na njegov grob. Kad su se iznenada počela na grobu događati brojna čudesa, novi su mu grob uredili u posebnoj kapeli, gdje je i danas.

Piše: o. Vjenceslav Mihetec, OCD

Izvor: HVALJEN ISUS I MARIJA – Jutarnje meditacije četvrtkom na Radio Sljemenu – knjiga 1; Karmelska izdanja; Zagreb 2007.

Foto: wikipedia.org

Karmelski svjetovni red

Naša dopisnica iz Karmelskog svjetovnog reda je s. Marijana od Kraljice Karmela OCDS (Karmela Malenić) priorica zajednice ovog reda u Somboru.
Svjetovni karmelski red niknuo je u sjeni karmelskih samostana, najprije u Somboru, zalaganjem sluge Božjega o. Gerarda Stantića. Svjetovni red u Somboru osnovan je dekretom Generalnog poglavara karmelićana u Rimu 8. kolovoza 1913. godine. Na blagdan Male Gospe sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić primio je prve članove Svjetovnog reda i bio njihov dugogodišnji duhovni voditelj. Iste godine tiskana su na hrvatskom jeziku Pravila Svjetovnog reda. Somborski Svjetovni red ima svoje specifičnosti po tome što je višenacionalan; pripadaju mu članovi Hrvati, Mađari i Nijemci. Uz produbljivanje vlastitog duhovnog života, Svjetovni karmelski red u Somboru usmjerio je svoju djelatnost na karitativno polje. Somborskoj zajednici pripadali su članovi iz Subotice, Apatina, Bajmoka i drugih okolnih mjesta. Brojio je više od stotinjak članova.
Nakon što su karmelićani 1959. došli u Hrvatsku, o. Ante Stantić bio je promicatelj Svjetovnog karmelskog reda u Zagrebu, u Remetama. U prvoj grupi bila su samo dva člana koja su pripadala Svjetovnom redu u Somboru. Tijekom 1966. g. broj članova se povećao, a Generalni je poglavar karmelićana u Rimu dekretom 1977. g. ustanovio Zajednicu Svjetovnog karmelskog reda u Remetama.
U Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa djeluju i dvije zajednice OCDS u osnutku. 12. ožujka 2010. o. Petar od Kraljice mira (Janjić), OCD započeo je rad sa kandidatima za Svjetovni red u Krku.
Provincijalni asistent Svjetovnog reda o. Vjenceslav od Majke Božje Remetske (Mihetec) i o. Branko od Čudotvorne Gospe Sinjske (Zebić), OCD 2011. g. u splitskom Karmelu započinju rad s osobama koje su zainteresirane za OCDS.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.