26. srpnja spominjemo se svetih Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije. Budući da je nedjelja, izostavlja se slavlje sv. Ane, osim gdje se slavi kao svetkovina (naslov crkve, zaštitnica župe).
Iako se imena sv. Joakima i Ane ne spominju u Svetom pismu, susrećemo ih u apokrifnom spisu iz 2. stoljeća pod naslovom Protoevanđelje sv. Jakova. Prema tom apokrifnom spisu, Joakim i Ana nisu mogli imati djece, pa se Joakim tijekom 40 dana povukao u pustinju da posti i moli ne bi li mu se Gospodin smilovao i dao potomka. Isto je kod kuće činila i njegova žena Ana.

Biti blagoslovljen djecom značilo je u ono vrijeme imati posebnu Božju naklonost, ali isto tako svi oni koji nisu mogli imati djecu smatrani su u društvu manje vrijednima, a od Boga ostavljenima.

Upravo to je mučilo Joakima te je jednom prilikom, shrvan turobnim mislima, sa svojim stadom otišao u pustinju kako bi ondje u samoći oplakivao svoju sudbinu. No, jednoga mu se dana ukazao anđeo i rekao mu da će ga Bog blagosloviti djetetom. Potom se anđeo ukazao i Ani i navijestio isto. Joakim je obradovan tom viješću okupio stado i vratio se Ani.

Ana i Joakim obećali su Gospodinu kako će, bude li im podario dijete, ono biti posvećeno Gospodinu u hramu. Tako je mala Marija u dobi od tri godine odvedena u hram i ostavljena ondje do dvanaeste godine kada će biti zaručena za Josipa.

Dok je pobožnost prema svetoj Ani vrlo raširena, povijest pobožnosti prema svetom Joakimu ponešto je nesigurnija i slabije poznata, a u liturgijski je kalendar napokon uključen 1584. godine. Isusovi su djed i baka čašćeni zasebnim blagdanima sve do 1913. kada se smatralo uputnim ujediniti ih u jedinstven spomendan.

Onkraj povijesnih istina o njihovim ljudskim zgodama, Ana i Joakim postali su simbol starosti koja se otvara plodnosti milosti; starog debla u koje je Bog usadio sjeme vjere i ufanja, cvijeće kršćanske svetosti.

Ime Joakim je hebrejskog porijekla i znači „Bog čini jakima“. Ime Ana je također hebrejskog porijekla i znači „koja se odlikuje milosrđem“.

Sveti Joakim se posebno časti kao zaštitnik očeva i djedova, ali i kao zaštitnik domaćica, trudnica i porodilja. Sveta Ana je zaštitnica roditelja bez djece, trudnica, majki i baka, udovica, kućanica, tkalja, radnika raznih struka, a zazivaju je kod neplodnosti i izgubljenih stvari, te kao pomoćnicu pri lakoj smrti, kod kostobolje i groznice.

Izvor: laudato.hr
Foto: Wikimedia