Propovjedi Siniša Tumbas Loketić Prvi petak u mjesecu, 7.07.2017. godine, godina A.
Propovjedi Siniša Tumbas Loketić

Prvi petak u mjesecu, 7.07.2017. godine, godina A.

Draga braćo i sestre!

Čujemo u današnjem evanđelju, kako Isus, hodajući, odjednom ugleda jednog čovjeka, evanđelje nam govori da je on bio carinik, da je bio grješnik. Najprije bi trebalo reći, da u ono vrijeme biti carinik, to bi značilo nešto vrlo loše. Carinici su se smatrali grešnicima, slabim ljudima, slaboga morala, to su bili ljudi koji nisu bili mili dragome Bogu. Smatralo se da su oni od Boga odbačeni. Jednostavnije rečeno, sve najgore se o njima mislilo u ono doba. Postupali su vrlo loše prema narodu, bili su bezobrazni, mučili su ljude i mislili su samo o novcu i koliko će zaraditi varajući i ucjenjujući druge. Prvo što nam se može učiniti malo neobičnim, jeste, kako to da Isus takvom jednom čovjeku, bez imalo oklijevanja upućuje riječi: “Pođi za mnom“? Samo tako, bez ikakvih drugih riječi, bez ikakvog opisa. Braćo i sestre, to nam govori da Isus jako dobro poznaje ne samo nas, naše srce, naše misli, nego, on jako dobro poznaje ono što mi možemo biti. Htio bih da zapamtimo ovu prvu misao, ONO ŠTO MOŽEMO BITI. Isus u Mateju ne vidi samo carinika, ne vidi samo grešnika, ne vidi samo čovjeka koji čini nešto loše, on njega vidi već kao svoga apostola. Čovjeka koji svoj život posvećuje Bogu i ljudima. Vidi ona silna djela koja kao apostol čini. Vidi Mateja kao pravog učitelja i kao pravi primjer cijeloj Crkvi. To je možda i u našoj prirodi tako. Mi smo radije zagledani u Mateja carinika, nego Mateja apostola. Prvo nam prođe kroz naše misli sve ono loše što je on činio, a ne sve ono dobro što je kasnije ostvario. Danas, kada na poseban način častimo Isusa u Oltarskom sakramentu, kada se okupljamo kao zajednica pred našim Isusom, on u nama ne vidi samo ono loše. On nas jako dobro poznaje, i dobro zna sve ono loše što smo u životu činili ili i dalje činimo. Braćo i sestre, Isus i danas, ovoga trenutka, vidi u nama ono što mi MOŽEMO BITI. Problem je, ako mi sami sebe ne vidimo da možemo postati drugačiji, bolji. Ja vjerujem, da je Matej carinik, jako dobro bio svjestan svega onoga što je u životu činio. Ali, vidio je sebe što može postati u budućnosti. Vidio je priliku da se mijenja, da bude drugačiji, da ima više ljubavi za čovjeka, da više vodi brigu o svojim bližnjima, da pazi na svoje riječi, da govori o Isusu kao o svome učitelju. Možda je na Isusov poziv on i bio sumnjičav, ali je vjerovao Isusu. Zato, i mi danas povjerujemo Isusu da nas on može mijenjati da bude bolji. Bolji, u pravom smislu riječi. Ne samo nešto izvanjsko, nego da naše srce postane bolje, naše riječi, naše misli i naša djela. Zbog toga je Isus blagovao sa carinicima i grešnicima. Jer je vidio što mogu postati, a nije bio zagledan u ono što su sada. To je razlika između čovjeka i Boga. Mi jedne druge vidimo kakvi smo sada, o tome ćemo govoriti, druge ćemo optuživati, napadati i osuđivati. Dok, dragi Bog sve nas vidi kakvi možemo postati. Neka nas ova sveta misa potakne da barem malo gledamo očima kao naš Bog. Amen.

Piše: Siniša Tumbas Loketić

Photo: www.pixabay.com

Nikola Knezi

Nikola Knezi, liječnik, asistent Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu
Rođen je 1990. godine. Tijekom osnovne škole postao je ministrant u rodnoj župi Rođenja Blažene Djevice Marije kao i u crkvi Sv. Stjepana kralja pri karmelićanskom samostanu u Somboru, a kasnije obnašao službu lektora i akolita. Učestvovao je ostvarenju emisije "Na slobodu pozvani" na valovima Radio Marije. Bio je autor meditativnih članaka objavljenih u katoličkom listu subotičke biskupije "Zvonik". Na radu internet stranice www.svjetlo-vjere.com angažiran je od samog početka kao suosnivač, član uredništva i autor. Srednju medicinsku školu "Dr Ružica Rip" smijer medicinski tehničar pohađao u Somboru. Na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu diplomirao i promoviran u doktora medicine. Trenutačno je student doktorskih studija kliničkih istraživanja (neuronauke) na istom fakultetu. Autor je i koautor znanstvenih radova iz područja fundamentalne medicine objavljenih na domaćim i internacionalnim skupovima i časopisima.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.