Karmel o. Vjenceslav Mihetec O. Vjenceslav Mihetec o svetkovini Bezgrešnog začeća
Karmel o. Vjenceslav Mihetec

O. Vjenceslav Mihetec o svetkovini Bezgrešnog začeća

U prvi dio Došašća pada mila svetkovina Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Kod nas je, nažalost, radni dan. Bilo bi dolično da spomen “početka svijeta boljega” čovjek bude doma i u obiteljskom ozračju osjeti toplinu svetkovine.

Zašto? Što se dogodilo? “Početak svijeta boljega u ovaj dan se začinje, jer život poče Djevica, Božanske riječi Rodilja”.

Bezgrešno začeće. Zar to ne govori da ima i grešno začeće? David kralj pjeva u Psalmu: “U grijehu me zače majka moja”. Da, u grijehu kojega smo baštinici po Adamu. Taj prvi čovjek zatvorio je svijet u neposlušnost, u grijeh. Tim grijehom čovjek je iskoračio iz prijateljstva Božjega, iz vrta zajedništva s Bogom. Ukoračio je u sramotu i strah. Razbio je sliku Božju. Žalostan zbog toga, Bog ga ne proklinje, već mu u srce ugrađuje nadu. Najavljuje onu koja će roditi novoga Adama koji će Zlu zdrobiti glavu. Ta nova Eva bit će, kao i prva, Božje stvorenje, bezgrešno stvorenje. Ona će biti čisti vrt u kojem zmija neće moći saviti svoje gnijezdo zla. Zmijin dah otklonjen je od nje u njezinu začeću. Hrvatska marijanska himna pjeva: “Zmijin dah ne okuži ti grud.” Tako je ona početak novoga svijeta, boljega svijeta, svijeta koji izgrađuje svaki čovjek koji sluša Boga. Boga slušajući čovjek gradi nebo na zemlji, dok Boga neslušajući čovjek gradi pakao na zemlji. Po krštenju se oslobađamo istočnoga grijeha i primamo klicu uskrsnuća.

Marija je bezgrešna rođena u grešni svijet i svojom bezgrešnošću postala oazom spasenja. Crkva je stekla to iskustvo i zato joj pjeva: “Tko god se tebi utječe, utjehu svaku naći će!” Što znači uteći se Bezgrešnoj, skloniti se u njezin vrt, oazu? Koja je utjeha koju tu nalazi? Primjer i poziv. Primjer Marije slušateljice Boga, Marije roditeljice, Marije moliteljice, i Marije prinositeljice Boga. Poziv i poticaj: “Učinite sve što vam rekne!” Ako ga budemo slušali njezinom poslušnošću, molili njezinim srcem, veličali ga njezinom dušom, moći ćemo izvršiti sve što nam rekne. Čovjek bi tako želio postići ljubav i mir, radost i nadu, nadvladati sve tjeskobe, a ne zna kako, pa gubi pouzdanje i kaže: “To je nemoguće.” Zato nas putovi vode Bezgrešnoj. Ona nas tješi svojim primjerom. Svaki koji u njezin ulazi vrt, utjehu svaku naći će.

Narod nam je danas toliko ranjen nizom neuspjeha na svim poljima života! Upitajmo se danas, nisu li naši pokušaji bezbožni, jesmo li radili onako kako nam je Isus rekao? Toga pitanja ne smije se bojati nitko. O ozbiljnosti sučeljenja s tim pitanjem stoji ili se ruši nebo u mojoj duši, nebo na zemlji. To je veoma važno, jer što sam ja bolji, i svijet je bolji, što sam ja grešniji, i svijet je grešniji.

Neka nas Bezgrešna zagovara. Ne dajmo da nam u srcu gnijezdo vije zmija, sijačica smrti. Nek nam srce bude hram i stan Riječi Božje, izvor života. On nas poziva da budemo početak svijeta boljega. Započnimo danas. Nek vlada ljepota, dobrota i mir. Izvoru svakog dobra zahvalimo s Bezgrešnom:

Hvala Višnji, tebi hvala,

za tu milost toliku,

a u suzi u mom oku

čitaj ljubav veliku.

Izvor: HVALJEN ISUS I MARIJA – prvi dio, o. Vjenceslav Mihetec OCD, Karmelska izdanja, Zagreb

Foto: panoramino.com

Uredio: Nikola Knezi

Karmelski svjetovni red

Naša dopisnica iz Karmelskog svjetovnog reda je s. Marijana od Kraljice Karmela OCDS (Karmela Malenić) priorica zajednice ovog reda u Somboru.
Svjetovni karmelski red niknuo je u sjeni karmelskih samostana, najprije u Somboru, zalaganjem sluge Božjega o. Gerarda Stantića. Svjetovni red u Somboru osnovan je dekretom Generalnog poglavara karmelićana u Rimu 8. kolovoza 1913. godine. Na blagdan Male Gospe sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić primio je prve članove Svjetovnog reda i bio njihov dugogodišnji duhovni voditelj. Iste godine tiskana su na hrvatskom jeziku Pravila Svjetovnog reda. Somborski Svjetovni red ima svoje specifičnosti po tome što je višenacionalan; pripadaju mu članovi Hrvati, Mađari i Nijemci. Uz produbljivanje vlastitog duhovnog života, Svjetovni karmelski red u Somboru usmjerio je svoju djelatnost na karitativno polje. Somborskoj zajednici pripadali su članovi iz Subotice, Apatina, Bajmoka i drugih okolnih mjesta. Brojio je više od stotinjak članova.
Nakon što su karmelićani 1959. došli u Hrvatsku, o. Ante Stantić bio je promicatelj Svjetovnog karmelskog reda u Zagrebu, u Remetama. U prvoj grupi bila su samo dva člana koja su pripadala Svjetovnom redu u Somboru. Tijekom 1966. g. broj članova se povećao, a Generalni je poglavar karmelićana u Rimu dekretom 1977. g. ustanovio Zajednicu Svjetovnog karmelskog reda u Remetama.
U Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa djeluju i dvije zajednice OCDS u osnutku. 12. ožujka 2010. o. Petar od Kraljice mira (Janjić), OCD započeo je rad sa kandidatima za Svjetovni red u Krku.
Provincijalni asistent Svjetovnog reda o. Vjenceslav od Majke Božje Remetske (Mihetec) i o. Branko od Čudotvorne Gospe Sinjske (Zebić), OCD 2011. g. u splitskom Karmelu započinju rad s osobama koje su zainteresirane za OCDS.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.