Karmel o. Vjenceslav Mihetec “Milosti puna, od Boga ljubljena, od Boga zamilovana!”
Karmel o. Vjenceslav Mihetec

“Milosti puna, od Boga ljubljena, od Boga zamilovana!”

Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije

Vrijeme straha od Boga. Mučna tjeskoba. Međusobna optuživanja. Stid. Sakrivanje, bježanje. U tu opću izgubljenost ulazi Bog. Čovjek u traženju sebe izvan Boga nalazi užas svoje izgubljenosti. Bog tražitelj nalazi čovjeka u zagrljaju zla. Izvukavši se iz zagrljaja Božje ljubavi, uvukao se u zagrljaj mržnje Zloga. Bog je iznenađen i začuđen zatečenim stanjem. Čovjek s kojim je do sada slatko drugovao, pun je straha i stida. Iz svoga skrovišta optužuje. Optužbom se brani. Zli koji ga je naveo na zlo sklupčao se u zmiji.

Što se dogodilo, zašto je stanje tako napeto, sumorno, teško i umorno? Čovjek se dao nagovoriti na prezir Boga. Dao se uvesti u neposlušnost. Daimon ga je razgolitio. Oduzeo mu je sve čime ga je Bog obdario. Razbio je Božju sliku u čovjeku. Čovjek od Boga ljubljeni, sada drhti od straha. Daimon, djelitelj, uspio je pomoću laži odvojiti čovjeka od Boga, uspio je odvojiti čovjeka od čovjeka; muž optužuje ženu, uspio je čovjeka raskoliti u sebi; čovjek drhti od straha, ostao je izvan ljubavi.

U taj nered ulazi Bog. Rekao bih, više duboko žalostan, nego uvrijeđen. Više iznenađen nego rasrđen. Bog-Ljubav. Ljubav je ranjena. U svojoj Ljubavi Bog ide k ponovnoj uspostavi reda.

U zlu ne može biti reda, stoga proklinje zlo i zmiju, utjelovljenje zla. Čovjek koji je odabrao vrt korova i trnja neposlušnosti zajedno sa svojom ženom borit će se za život. Čovjek je ostavljen u onome što je izabrao, ali nije proklet. Ostala mu je nada u iščekivanje uskrsloga novoga čovjeka koji će biti poslušan do smrti, smrti na križu.

Toga čovjeka će roditi žena. Nova žena koja se neće upuštati u razgovor s Daimonom. Taj rod žene, taj novi čovjek, zlu će zdrobiti glavu. Ta žena će biti novi vrt u kojem će niknuti stablo života koje će postati kruhom života. U taj vrt Daimon neće ući. Ta će žena biti nova Eva. Ona će niknuti iz Adamova vrta, jer njezino će začeće biti oslobođeno Adamova grijeha. Ona će biti početak boljega svijeta. Novi izlazak. Zato će njezino ime biti MILOSTI PUNA, OD BOGA LJUBLJENA, OD BOGA ZAMILOVANA. Ona koja je u Lourdesu rekla: “Ja sam Bezgrešno začeće!”, ona koju danas jednostavno zovemo Bezgrešnom.

Bezgrešno začeće je trenutak na koji možemo primijeniti riječi Otkrivenja: “Evo, sve činim novo!”

Što sve to znači nama danas? Svi mi koji smo toliko puta Bogu rekli: NE, i tako iz Božjega vrta ugazili u prostranstva bezbožnoga i već se gubimo u beznađu i očaju, ne smijemo zaboraviti da nas Bog traži. “Gdje si?” – pita. Ne bojmo se odgovoriti i reći mu: “Evo me skrivenog u neposlušnosti. Od zavodnika obećana sloboda odvela me u lijenost, u krađu, laž, preljub, neprijateljstvo, mržnju, drogu, alkoholizam. Djelitelj me je razdvojio od tebe i ljudi! Razbio me u meni samome.”

Ne boj se javiti Bogu koji te traži. On i s tobom želi učiniti nešto novo. Budi i ti početak boljega svijeta. Shvati da si ti poput Marije, izabrane i predodređene, izabran i predodređen za Božju ljubav; da si blagoslovljen svakim blagoslovom duhovnim u nebesima u Kristu. Ti nisi proklet niti odbačen.

Evo smisla današnje svetkovine za svakoga od nas. Pa zar da onda ne kličemo zajedno s Marijom: “Veliča duša moja Gospodina”, pa zar da ne kličemo zajedno s Elizabetom: “Blagoslovljena ti što povjerova!”? Zar da joj ne kličemo s molećom Crkvom “Moli za nas grešnike!”? Zar da joj ne pjevamo s našim hodočasnicima: “Bez grijeha začeta, Djevice presveta, moli za nas”? Zar da ju ne hvalimo s raspjevanom pjesma našega Došašća “Začeće bezgrešno tvoje mi štujemo, budući da od Crkve utješno čujemo da ti si jedina od sveg svijeta ljudi začeta nevina!”

Završimo ovaj nagovor pjesmom, molitvom, iz naše hrvatske marijanske himne, koju je spjevao devetnaestogodišnji ondašnji isusovački bogoslov, kasniji mučenik Crkve u Hrvata, o pedesetoj obljetnici proglašenja dogme o Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije: Blažena si, jerbo sva si čista, zmijin dah ne okuži ti grud, zvijezda sreće i nama da blista, noći grijeha mrak rasprši hud.”

Čovječe, Bogom stvoreni, Duhom Svetim posvećeni, Isusom Kristom otkupljeni, Marijinim zagovorom praćeni, Božjom crkvom poučavani i njezinim sakramentima krijepljeni, budi hrabar na putu života, jer Bog ti zbori: “Ne boj se, ljubljeni moj, milino moja, ja sam s tobom; a ti mu odgovori: “Hvala tebi, Višnji, hvala, za tu milost toliku, a u suzi u mom oku čitaj ljubav veliku.”!

Izvor: HVALJEN ISUS I MARIJA; Vjenceslav Mihetec OCD; Karmelska izdanja; Zagreb

Foto: pixabay.com

Uredio: Nikola Knezi

Karmelski svjetovni red

Naša dopisnica iz Karmelskog svjetovnog reda je s. Marijana od Kraljice Karmela OCDS (Karmela Malenić) priorica zajednice ovog reda u Somboru.
Svjetovni karmelski red niknuo je u sjeni karmelskih samostana, najprije u Somboru, zalaganjem sluge Božjega o. Gerarda Stantića. Svjetovni red u Somboru osnovan je dekretom Generalnog poglavara karmelićana u Rimu 8. kolovoza 1913. godine. Na blagdan Male Gospe sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić primio je prve članove Svjetovnog reda i bio njihov dugogodišnji duhovni voditelj. Iste godine tiskana su na hrvatskom jeziku Pravila Svjetovnog reda. Somborski Svjetovni red ima svoje specifičnosti po tome što je višenacionalan; pripadaju mu članovi Hrvati, Mađari i Nijemci. Uz produbljivanje vlastitog duhovnog života, Svjetovni karmelski red u Somboru usmjerio je svoju djelatnost na karitativno polje. Somborskoj zajednici pripadali su članovi iz Subotice, Apatina, Bajmoka i drugih okolnih mjesta. Brojio je više od stotinjak članova.
Nakon što su karmelićani 1959. došli u Hrvatsku, o. Ante Stantić bio je promicatelj Svjetovnog karmelskog reda u Zagrebu, u Remetama. U prvoj grupi bila su samo dva člana koja su pripadala Svjetovnom redu u Somboru. Tijekom 1966. g. broj članova se povećao, a Generalni je poglavar karmelićana u Rimu dekretom 1977. g. ustanovio Zajednicu Svjetovnog karmelskog reda u Remetama.
U Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa djeluju i dvije zajednice OCDS u osnutku. 12. ožujka 2010. o. Petar od Kraljice mira (Janjić), OCD započeo je rad sa kandidatima za Svjetovni red u Krku.
Provincijalni asistent Svjetovnog reda o. Vjenceslav od Majke Božje Remetske (Mihetec) i o. Branko od Čudotvorne Gospe Sinjske (Zebić), OCD 2011. g. u splitskom Karmelu započinju rad s osobama koje su zainteresirane za OCDS.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.