Ostalo Kako oblikujete svoje vrijeme?
Ostalo

Kako oblikujete svoje vrijeme?

Kako oblikujete svoje vrijeme?

„Odmarati se, da, ali kako?“, pitala je jedna moja klijentica koja se odlučila za psihoterapiju jer kaže da je konačno «stigla na red» dok je godinama udovoljavala drugima. Jedan od načina da se osjeća dobro jest i da počne smisleno strukturirati svoje vrijeme, održavajući pritom ravnotežu između vremena za sebe, vremena provedenog s drugima u zajedničkim aktivnostima, i, naravno, redovnog posla. Shvatila je da, upražnjavajući različite oblike organiziranja vremena, stječe jednu novu unutarnju ravnotežu.

Bern je govorio o ljudskoj gladi za strukturom jer je ona put k saniranju dosade i način za osmišljavanjem življenja u vremenskoj dimenziji. Pristup vlastitom vremenu vrlo je individualan, a taj autor spominje šest načina. Moji ih klijenti vrlo lako prepoznaju u svakodnevnom životu, a to su: Povlačenje, Rituali, Rad, Razonode, Igre i Bliskost. Protječe li nekome vrijeme dobro ili ne, osoba povezuje s jedinicama pažnje koje dobiva tijekom njegova protoka. Te jedinice pažnje u transakcijskoj analizi popularno nazivamo stroukovima.

Povlačenje ( Umijete li sebi dati oduška?)

Godišnji odmori ono su što većini treba tijekom ljetnih mjeseci. Znati biti i boraviti sa sobom, prirodom, knjigom ili Bogom jest jedan od načina opuštanja. Ovdje je količina tzv. jedinica pažnje mala jer ih osoba dobiva jedino od same sebe. S druge strane, osobe koje uče biti same i da pritom ne budu u panici shvaćaju da ovo može biti prednost u nekoj vrsti samoobnavljanja i akumulacije energije. Zloupotreba povlačenja događa se kod osoba koje se negdje konstantno povlače od drugih. Oni smatraju da je samoizolacija najbolja opcija zaštite od rizika, nepoželjnih  riječi i reakcija drugih. Moguće da su te osobe apetite za samoćom razvijali u ranijim fazama života i sada ih njeguju.

Rituali

„Mi nikada ne jedemo zajedno.“, rekao je jedan prezaposleni klijent koji uviđa da nedostatak maloga zajedničkog rituala utječe na destabilizaciju porodice. S druge strane, neki se žale da su određene proslave poput rođendana ili slava dio manirizma šire porodice koja ih guši. Rituali su takav oblik provođenja vremena gdje se unaprijed može pretpostaviti kako će socijalna interakcija izgledati. Međutim, ritualne su radnje nešto što daje i sigurnost i stabilnost u različitim okruženjima. Svadbe, sahrane, rođendani i krštenja kao širi društveni rituali njeguju pripadnost, kao uostalom i jutarnja kava ili nešto drugo u formi ponavljanog mini-rituala s bliskom osobom. Prenaglašena individualnost u nekim razvojnim fazama može naglasiti otpor ili čak prezir prema ritualima koje osoba izbjegava.

Rad i aktivnost

„Jesam li sam radoholičar?“, pitao se jedan od mojih klijenata kada je konstatirao da radi oko 12 sati i da kod kuće uglavnom spava ili čak ni ne spava uslijed napetosti. Rad je usmjeren vrlo jasno definiranim aktivnostima. Ne samo zato što je rad stvorio čovjeka nego i zbog toga što niz potvrda osobne vrijednosti ljudi doživljavaju putem svojih profesionalnih aktivnosti. Sastavni dio koji rad podrazumijeva jest njegovo vrednovanje kao materijalne dobiti od koje ljudi žive. Stoga je motivacija dupla. Samopotvrda plus nagrada. Rad u timu može uključivati još više prednosti ili nedostataka ovisno o tome kako se osoba adaptira na okruženje i kako ga procjenjuje. Patologija tog oblika organiziranja vremena bila bi spomenuto pretjerivanje ili  njegova izbjegavajuća opcija u kojoj se osoba ne angažira i ne radi.

Razonode

I mlađi i stariji klijenti ponekad izvještavaju o tome kako su se proveli na nekim zabavama. Oni se razonode. Zadovoljstvo koje spominju nakon takvih događanja često je povezano s tim kako su se snašli u društvima u koja se mogu ili ne mogu uklopiti. Taj neformalni vid sudjelovanja u interpersonalnom odnosu ili grupi može (ali i ne mora!) stvoriti jednu dozu ugode, kao i otvoriti vrata eventualne buduće bliskosti. Postoje neobavezne muške i ženske teme razgovora. Ovisno o interesu, netko će započeti razgovor o vremenu, dok će netko drugi govoriti o  internetu, modi ili gdje će ići na ljetovanje. Imajući u vidu izbjegava li osoba razonode ili ih konstantno upražnjava, kreiram zadatke u kojima klijent uči neformalno komunicirati i pritom osjetiti ugodu. S druge pak strane, onaj tko pretjeruje zabavljajući se stigne do pitanja smisla i toga od čega, ustvari, bježi.

Igre

U nastojanju ostvarivanja bliskosti neke osobe počnu igrati svjesne ili nesvjesne igre. Kada to rade svjesno i namjerno, kažemo da manipuliraju. Tada ostvaruju neku skrivenu dobit. U nesvjesnim igrama osoba ima dojam da je uvučena u igru, da je predmet s kojim se netko poigrao. Veoma važna tema u nedostajanju bliskosti jest i pitanje zašto osoba ne ostvaruje bliskost i igra li umjesto nje igre. Ti nesvjesni obrasci ukazuju na neki unutrašnji konflikt u osobi.

Intimnost i bliskost

Bliskost je vrlo ljekovita. Ona je dokaz da je osoba sposobna biti spontana, prisna, bliska. Osoba je bliska kada je dostigla jedan oblik autonomije. Ipak, velik se broj klijenata javi na psihoterapiju baš uslijed nemogućnosti da ostvari upravo tu kvalitetu odnosa. Mnogi za to krive drugu stranu ili pak vlastitu nesposobnost. Bern je smatrao da mnogi ljudi imaju strah od bliskosti i da zbog toga igraju različite destruktivne igre; kako s drugima, tako i sa sobom. Jedan od razloga jesu različita uvjerenja od toga da ne vrijede, da nisu sposobni ili, u najgorem slučaju, da ne zaslužuju biti voljeni.

Balans 

Kada klijent dolazi do nekih važnih uvida o sebi, drugima i svijetu u psihoterapijskom procesu, on svakako otvara i pitanje oko vrste strukturiranja svog vremena. Kada prepoznaje te načine u kojima njegovo vrijeme protječe, može i izabrati kako želi da ono protječe. Na taj način dobiva i željenu količinu jedinica pažnje koja mu je neophodna za život po vlastitoj meri.

Svjesnost o ovih šest načina oblikovanja vremena može nam pomoći da zadržimo balans te da izaberemo način na koji se angažiramo (ili ne angažiramo) u vremenu za koje kažemo da nam se, u psihološkom smislu, događa baš u pravi trenutak.

Piše: Maja Pavlov, psiholog

Izvor: ZVONIK, Katolički list; XXIV;broj 7. (273.);kolovoz 2017.

Foto: pixabay.com

Maja Pavlov

Maja Pavlov je dipl.psiholog, sertifikovani Transakcioni analitičar (CTA) psihoterapeut i NLP trener prema IANLP i INHNLP standardima.
Radi individualne i grupne sesije sa klijentima koji prepoznaju značaj psihoterapije za njihovo opšte zdravlje i kvalitet života. Veruje u promenu stanja, ličnosti i konteksta osobe. Pomaže klijentu u intenzivnom procesu promene, prvo da je definiše, a onda i ostvari. U svojoj praksi, tretirala je različit spektar neželjenih stanja od svakodnevnih životnih tegoba do složenih kliničkih poremećaja (neuroze, psihoze i granični poremećaji). Radi i sa porodicama, bračnim parovma ili porodničnim dijadama.
Svoju međunarodnu psihoterapijsku sertifikaciju (za CTA) imala je na usmenom ispitu u San Francisku (USA), a važne NLP module prošla je sa međunarodno priznatim trenerima . Tom Best (USA), Bernt Isert (Germany) i Charles Faulkner (USA, UK) . U okviru Psihopolisa drži NLP Practitioner i NLP master treninge. Radi individualnu psihoterapiju u Novom Sadu i Beogradu, i vodi grupe ‘TA u svakodnevnom životu’.
Prepoznala je značaj TA i NLPa, radeći sa ljudima u njihovim različitim životnim fazama, verujući da su svesni (i nesvesni) razvoj neminovnost, za koju treba biti spreman.
Svoju psihoterapijsku praksu razvijala je kroz rad sa pojedincima i grupama, kao i vođenjem edukativnih razvojnih programa , u zemlji i inostranstvu. Autor je akreditovanih treninga kod Republičkog Ministarstva zdravlja i socijalne politike i oko 60 projekata u oblasti razvoja zajednica.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.