Na današnjoj općoj audijenciji Sveti je Otac podsjetio na Jubilej svećenika,  koji je u tijeku do 3. lipnja, završava dakle na 160. obljetnicu svetkovine Presvetoga Srca Isusova, koju je papa Pio IX. ustanovio 1856. godine.

Svećenik je čovjek milosrđa i samilosti, blizak svojem puku i svima na usluzi, po uzoru na Dobroga Pastira – rekao je papa Franjo u ožujku 2014. godine govoreći rimskim župnicima, a to je ujedno i nit vodilja Jubileja svećenika i sjemeništaraca. Pozivam sve da se u mjesecu lipnju mole Presvetom Srcu Isusovu te da svojom blizinom i ljubavlju podupiru svoje svećenike kako bi mogli biti slika Srca prepuna milosrdne ljubavi – kazao je Sveti Otac.

U Rimu je za jubilej nazočno više od šest tisuća svećenika. Oni danas hodočaste i prošli su kroz Sveta vrata bazilike svetoga Petra, a u raznim se rimskim bazilikama održavaju kateheze, i služe Svete Mise. Kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za Kulturu, za talijanske svećenike držao je katehezu u crkvi Sveta Maria in Vallicella, odnosno u Novoj Crkvi.

Osvrnuvši se na značenje svećeničkoga jubileja u razgovoru za našu radiopostaju, kardinal Ravasi je rekao da milosrđe, tema Svete godine, daje značenje svećeničkom jubileju. Svaka skupina ljudi koja prolazi kroz Sveta vrata ima svoj identitet, koji je vrlo znakovit kad je riječ o svećenicima i sjemeništarcima. Stoga sam uvjeren da su duhovne vježbe koje će Sveti Otac držati svećenicima središnji trenutak svećeničkoga hodočašća, odnosno tri razmišljanja u kojima će istaknuti važnost sabranosti, promišljanja i meditacije – rekao je kardinal.

Na primjedbu kako Papa često ponavlja svećenicima da trebaju biti „veliki oprostitelji“, rekao je kako svećeniku prijeti opasnost da se pretvori u „pravnoga činovnika“. U prošlosti se naglašavao „sudbeni“ vidik ispovijedi, a to „izopačuje“, ako se tako može reći, istinski duh pomirbe. Zanimljivo je primijetiti kako sveti Pavao u petom poglavlju Druge poslanice Korinćanima, kada opisuje službu pomirbe rabi izraz koji se kao tehnički izraz rabio u sudstvu, za pokušaj sudca da izmiri bračni par koji je bio pred rastavom. Ta je dakle riječ prožeta ljubavlju, a znači pokušati obnoviti putanju, odnosno prekinuti hod, koji nadahnjuje ljubav – objasnio je kardinal Ravasi.

Na upit prijetili svećeniku opasnost da se pretvoriti u birokrata, rekao je da je sveti Ambroz u jednom svom tekstu govorio da smo samo službenici ako pred očima imamo jedino pravdu, ako dakle ‘mrtvi hladni’ obavljamo svoju službu. Kada je pak prisutno milosrđe, onda je riječ o Isusovim učenicima, o apostolima – kazao je kardinal.

Sutra je dan duhovnih vježbi koje će Sveti Otac držati u tri papinske bazilike: u bazilici svetoga Ivana Lateranskoga s početkom u 10 sati; u bazilici Svete Marije Velike s početkom u 12 sati, a u bazilici svetoga Pavla izvan zidina s početkom u 16 sati. Zahvaljujući Vatikanskom televizijskom centru, kako je priopćeno iz Tiskovnoga ureda Svete Stolice, glavne katoličke televizijske postaje prenosit će Papina razmišljanja, a moći će se pratiti na službenoj web stranici www.im.va .

Nakon Papina trećega razmišljanja, u bazilikama će se slaviti svete mise. U petak, 3. lipnja, na svetkovinu Presvetoga srca Isusova, Sveti će Otac na Trgu svetoga Petra s početkom u 9 sati i 30 minuta predvoditi svetu misu. Govoreći o svećeničkom poslanju i o očekivanim plodovima od svećeničkoga jubileja velečasni Mimmo Zambito, župnik otoka Lampedusa, rekao je kako se osjeća potreba da si svećenici posvijeste da služe Isusu, Evanđelju i zajedništvu, koje valja ostvariti radi ljudi. Mi smo ljudi posve predani poslanju i djelujemo u raznim područjima – kazao je velečasni dodajući:

Vjerujem da su nam potrebni suputnici, muškarci i žene našega vremena, u uvjerenju da je Bog milosrdan, da nas ljubi unatoč našim slabostima, ograničenjima, našim urođenima strahovima i našoj zabrinutosti za budućnost. Ima jedna diskretna, tiha i nježna blizina, poput očeve koja hrabri svoje dijete, a koja je snažna poput majčine koja brani i nosi život, takav je Bog za nas svećenike, a možda mi sve više – svećenici, zajedno s očevima i majkama, za djecu ovoga vremena i ove naše povijesti – ustvrdio je župnik.

Na upit o stanju na otoku Lampedusi, rekao je da je stanje uvijek isto, tragično, dramatično jer se s otoka gleda kako ljudi umiru na morskoj pučini, a svaki je život jednako vrijedan. Otok Lampedusa obavlja zadaću koju joj je namijenio zemljovid i povijest, zahvaljujući svjedocima koji svaki dan iz mora spašavaju živote. Zahvaljujući djelatnicima Obalne straže, Ratne mornarice, ali i apostolima i prorocima, poput pape Franje, koji podsjeća da čovječanstvo može drukčije živjeti u ovo vrijeme i na ovoj zemlji.

Iz Rima se na stvari gleda kao iz neke promatračnice, ne može se vidjeti širina pojave, ali se može donekle shvatiti da prihvat, integracija, dijalog, susret i razmjena iskustava mogu ostvariti bolji svijet. Ovdje se osjeća mogućnost da bi Europa mogla ponovo otkriti zašto su njezini narodi odlučili živjeti u jednoj zajednici – zaključio je velečasni Zambito.

Izvor: radiovatican.va

Foto: radiovatican.va