“Vrijeme njegove ostavke i čuđenja u crkvenih krugova, ono je što me potaknulo na pisanje ove biografije Josepha Ratzingera. Bio sam siguran da je odluka o abdikaciji Benedikta XVI. došla iz njegova duboka i uzvišena poimanja Petrove službe, shvaćene kao služenje. Iz tog razloga, kada je osjetio da nema dovoljno snage da je izvrši, osjetio je potrebu, ili bolje: dužnost, da se povuče, premda pod sakramentalnim vidikom, on ostaje umirovljeni biskup Rima.” piše Elio Guerriero, teolog i pisac, koji iznosi povode i razloge nastanka svoje knjige: „Sluga Boga i čovječanstva. Biografija pape Benedikta XVI.”, u izdanju naklade Mondadori, s predgovorom koji potpisuje papa Franjo, a na kraju koje se nalazi i intervju autora s Papom emeritusom.
Franjo i Benedikt: prijateljstvo i zajedništvo
“Mislim da je važno naglasiti da, unatoč povlačenju s papinske službe, Benedikt XVI. je nastavio i dalje živjeti ‘u dvorištu svetog Petra’, u molitvi i razmišljanju, ali u velikoj vedrini, a iznad svega u prijateljstvu i zajedništvu sa svojim nasljednikom” primjećuje Guerriero. “Kao što je papa Franjo napisao u predgovoru moje knjige, po prvi put je riječ o suživotu Pape i Pape emeritusa. No, vidjevši kako se njih dvojica vole i zajedno žive, svjedočeći time svoje bratstvo, ovo je stvarno nevjerojatno, a to je svjedočanstvo za Crkvu i za cijeli svijet”. “Papa Emeritus se ne miješa u odluke svog nasljednika, niti živi u nekom svom svijetu, ljut i razočaran. Ostaje Franji blizu, raspoloživ za poslušnost, ali i molitvenu potporu i prijateljsko zajedništvo. Vidim u tome izuzetan model, pa čak za nevjernike”.
Ratzingerov katekizam
“Jedna od glavnih ostavština Ratzingera Katoličkoj Crkvi, ostaje Katekizam Katoličke Crkve”, objašnjava biograf Pape emeritusa. “Kao kardinal, Prefekt Kongregacije za nauk vjere, bio je u stvari, pozvan da predsjeda Povjerenstvom za pripremu Katekizma. U to vrijeme, mnogi su se protivili ovoj sintezi. Ipak, bilo sv. Ivan Pavao II., bilo kardinal Ratzinger, osjetili su potrebu za izdavanjem ovog sažetka vjere, kako bi pridonijeli Petrovoj službi promicanja jedinstva Crkve. Dakle, katekizam, koji je osmislio, vodio, a djelomično i uredio Ratzinger, naslijeđe je koje će stoljećima ostati u životu Crkve. Prethodni katekizam sv. Pija V. bio je na snazi do početka Koncila i trajao je, dakle, pet stoljeća.” “Kao papa, Ratzinger nam je ostavio svjedočanstvo veoma snažne vjere. U vrijeme redovničke krize, koja je također poharala određene redove Crkve, njegova ostaje svjedočanstvo vjere koja će ostati dugo kao veliki primjer. “
Osobni susret s Isusom
“Svoj niz knjiga o Isusu, koji je i sam Benedikt XVI. definirao kao milost svoga pontifikata, još je jedno veliko naslijeđe ovoga Pape”, dodaje Guerriero. “Riječ je o djelu koje proizlazi iz duboke misli teologa i čovjeka vjere, kako nam je za molitvu potrebna osoba koju možemo zazvati da nas sasluša i koja je u stanju prihvatiti ili ne naše zahtjeve.” “Ne može se nastaviti samo s povijesno-znanstvenim tumačenjima što nas na kraju odvodi od konkretnog lika Sina Božjega, kao Čovjeka i Boga, kojem ćemo se obratiti u vjeri i ljubavi.” “Ove knjige Benedikta XVI., dakle, tvore vrlo veliku ostavštinu, čije se posljedice tek očekuju, jer su to otvoreni tekstovi koje će drugi moći dalje razviti kako bi se vjernicima iznova ocrtao lijep i atraktivan lik Isusa, kao što je to bio slučaj kroz stoljeća s mnogim piscima, teolozima i svecima” – smatra Guerriero.
Izazov novog humanizma
“Na političkoj i kulturnoj razini, Benedikt XVI. nam je ostavio – posebno u svom poznatom govoru u kolegiju bernardinaca, u Parizu – jedan od njegovih najljepših govora, viziju novog humanizma za treće tisućljeće”, zaključuje Guerriero. “Humanizam koji se temelji na dijalogu među religijama i na zdravoj laičnosti, koja ono vjersko ne isključuje, nego nadopunjuje, upravo zbog svoje sposobnosti da čovjeka uzdigne. Konačno, humanizam koji se temelji na načinu života usredotočenom na mir.” “Naravno – primjećuje teolog – Benedikt XVI. je na umu imao srednjovjekovno monaštvo, ali ne kao naivna čežnja povratka u prošlost nego kao prijedlog novog modela, za svijet nasilja koji Bogu okreće leđa. Prijedlog koji Europa tada nije znala prihvatiti, čega sada vidimo i posljedice” – kazao je autor biografije Benedikta XVI., Elio Guerriero.
Izvor: radiovatican.va
Foto: www.stjustuscatholicparish.co.uk
Dodajte komentar