Molitve Devetnice Devetnica svetom Ivanu od Križa – dan prvi
Devetnice Molitve

Devetnica svetom Ivanu od Križa – dan prvi

PRVI DAN: Sjedinjenje duše s Bogom

O dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno.
Darova sedam razdaješ, ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, ti puniš usta besjedom.
Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka.
Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi vodi nas, da svakog zla se klonimo.
Daj Oca da upoznamo i Krista sina njegova. i u te Duha njihova da vjerujemo sveudilj.
Sva slava Ocu vječnomu i uskrslomu Sinu mu, s tješiteljem Presvetim nek bude sad i uvijeke. Amen.

RAZMATRANJE:
Ono što prvo susrećemo u Gerardovom pisanju kao učenika Ivana od Križa je najprije pojam duhovnog života. Naime Ivan od Križa tvrdi da „kada se između dvije naravi (božje i ljudske) ostvari takva povezanost, da iako svaka zadržava vlastitu biti, svaka izgleda kao Bog: dvije naravi u jednom duhu i ljubavi“. Gerard ovu misao svoga učitelja kazuje svojim riječima i između ostaloga piše: „S Tobom sjedinjena duša nema svoje volje. Njezina je volja Tvoja slobodna volja; (duša) nema snage da se protivi Tvojoj volji.“ Na drugom mjestu konkretnije kaže: „Sasvim ću predati svoju volju Bogu jer je ona sveza: ako je ova (sveza) potpuna, sjedinjenje je potpuno. Bog samo baš to čeka da kažemo i djelom potvrdimo: evo Ti Bože, najveći dar što mogu dati, evo Ti moja volja.“ Ovakav život, po uzoru na svetoga Ivana od Križa, otac Gerard naziva: „Sjedinjenje duše s Bogom!“ Po uzoru na sv. Ivana koji kaže da se Bog daruje duši i ona tada više postaje Bog nego duša, donosi slijedeće: „Sjedinjenje je kao mekani vosak u kojem se utiskuje Mali Isus. Kad je Isus u dušu utisnut, onda je čovjek s njime sjedinjen. Čovjek gleda, čuje, i djeluje s očima, ušima i rukama Isusovim!“ Otac Gerard usvaja definiciju kršćanskog duhovnog života sv. Ivana i time ističe da je kršćanski duhovni život sudioništvo u Božjem životu koje može, na iskustvenoj razini, postići takav razvoj i stupanj da duša, iako je po naravi tako daleko od Boga, u zbiljnosti ne živi samo život u kojem je Bog čini sudionicom, nego živi preobražena i pripuštena u krug intimnog života Presvetog Trojstva. Ovo „otkriće“ njegove ovisnosti o učenju sv. Ivana od Križa, o samom pojmu duhovnog života, je od presudne važnosti ne samo za razumijevanje pisane riječi oca Gerarda nego i za autentično otkriće njegova duhovnog lika. Oslanjajući se na uččenje sv. Ivana otac Gerard je nastojao ponoviti to iskustvo u svojoj duši, slušajući ga kao učitelja i hodajući njegovim stopama. (usp. Ante Stantić, „G.T.Stantić – učenik Ivana od Križa“)

MOLITVA:
O slavni Sveti Oče Ivane od Križa, uzvišeni Učitelju Crkve, radi iskrene svoje želje da postaneš sličan Isusu Raspetome nisi sve do posljednjeg časa svojega svetog života ništa žarče želio nego trpjeti i biti prezren od svih. I tako je goruća bila tvoja žeđ za patnjom, da je tvoje velikodušno srce kliktalo od radosti usred najgorčih muka i trpljenja. Molim te, ljubljeni Sveti Oče Ivane, poradi slave koju si zaslužio svojim velikim patnjama, izmoli mi svojim zagovorom od Boga ljubav prema patnji, te milost i jakost da snosim sve žalosti i protivštine kao sigurno sredstvo, da postignem krunu koja mi je pripravljena u nebu. O predragi sveti Oče Ivane, usliši s uzvišenog prijestolja slave, na kojem sada slavno stoluješ, moj vapaj, da po tvojem uzoru uzljubim križ i patnju i tako zaslužim postati dionikom tvoje slave. Amen.

Uredio: br. Danijel Marija od Agonije Isusova Srca, OCD

Foto: wikipedia.org

Karmelski svjetovni red

Naša dopisnica iz Karmelskog svjetovnog reda je s. Marijana od Kraljice Karmela OCDS (Karmela Malenić) priorica zajednice ovog reda u Somboru.
Svjetovni karmelski red niknuo je u sjeni karmelskih samostana, najprije u Somboru, zalaganjem sluge Božjega o. Gerarda Stantića. Svjetovni red u Somboru osnovan je dekretom Generalnog poglavara karmelićana u Rimu 8. kolovoza 1913. godine. Na blagdan Male Gospe sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić primio je prve članove Svjetovnog reda i bio njihov dugogodišnji duhovni voditelj. Iste godine tiskana su na hrvatskom jeziku Pravila Svjetovnog reda. Somborski Svjetovni red ima svoje specifičnosti po tome što je višenacionalan; pripadaju mu članovi Hrvati, Mađari i Nijemci. Uz produbljivanje vlastitog duhovnog života, Svjetovni karmelski red u Somboru usmjerio je svoju djelatnost na karitativno polje. Somborskoj zajednici pripadali su članovi iz Subotice, Apatina, Bajmoka i drugih okolnih mjesta. Brojio je više od stotinjak članova.
Nakon što su karmelićani 1959. došli u Hrvatsku, o. Ante Stantić bio je promicatelj Svjetovnog karmelskog reda u Zagrebu, u Remetama. U prvoj grupi bila su samo dva člana koja su pripadala Svjetovnom redu u Somboru. Tijekom 1966. g. broj članova se povećao, a Generalni je poglavar karmelićana u Rimu dekretom 1977. g. ustanovio Zajednicu Svjetovnog karmelskog reda u Remetama.
U Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa djeluju i dvije zajednice OCDS u osnutku. 12. ožujka 2010. o. Petar od Kraljice mira (Janjić), OCD započeo je rad sa kandidatima za Svjetovni red u Krku.
Provincijalni asistent Svjetovnog reda o. Vjenceslav od Majke Božje Remetske (Mihetec) i o. Branko od Čudotvorne Gospe Sinjske (Zebić), OCD 2011. g. u splitskom Karmelu započinju rad s osobama koje su zainteresirane za OCDS.

2 komentara

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

  • Hvaljen Isus i Marija,

    evo ja opet pitam, dali postoji cijela devetnica Ivanu od Kriza?
    Ako postoji, dali bi postojala mogućnost, da se stavi za preuzeti?

    Uglavnom bi mi bio odgovor drag.

    Andreja

    • Poštovana Andreja!
      Svakako da sigurno negdje postoji. Pokušat ćemo do nje doći i istu objaviti.
      Svako dobro,
      vlč.Siniša