Današnji sveti zaštitnik je Karlo Boromejski (Carlo Borromeo), milanski nadbiskup i crkveni obnovitelj. Rodio se 2. listopada 1538. u talijanskom gradu Aroni (Lago Maggiore, Pijemont) u grofovskoj obitelji Borromeo. Studirao je pravo u Paviji, doktorirao 1559, a njegov ujak, papa Pio IV. (Giovanni Medici), imenovao ga je 1560. kardinalom i nadbiskupom Milana. Kao papin državni tajnik vješto je vodio crkvenu politiku i znatno doprinio ponovnom otvorenju i zaključenju obnoviteljskog Tridentskog sabora (1562-63). Jedan od najvećih talijanskih crkvenih obnovitelja (suautor „Rimskog katekizma“), savjetnik papa i kraljeva, prijatelj svetog Filipa Nerija, isticao se žarkom molitvom, pokorom, napornim radom i brojnim putovanjima. Kao milanski nadbiskup (1560-84) provodio je obnovu kao strogi asket, marljivi dušobrižnik i vješti organizator svećeničkog pastoralnog rada (zvali su ga i „otac klera“). Div biskupskoga pastorala, stizao je i u najudaljenije i najzabačenije predjele svoje nadbiskupije, često pješke ili jašući na konju. Osnovao je brojne škole, sjemeništa, kolegije i bolnice, a 1578. svećeničku i laičku bratovštinu Oblata svetog Ambrozija.
Postao je posebno omiljen kod vjernika („San Carlone“) zbog svojeg nesebičnog zalaganja i brige za bolesnike u vrijeme velike kužne pošasti u Milanu (1576). Njegova korespondencija u milanskoj ambrozijanskoj knjižnici broji 268 knjiga (folijanata), a sadrži 35 tisuća pisama. Preminuo je u Milanu 3. studenoga 1584. Blaženim ga je 1602. proglasio papa Klement VIII, a svetim 1610. papa Pavao V. Zlatna liga (savez švicarskih katoličkih kantona), sklopljena 1586, nazvana je po njemu 1655. Boromejskom ligom. Zazivaju ga prigodom bolesti želuca, trbuha i crijeva, grčeva i čireva, a zaštitnik je Lombardije, biskupa, kateheta, katekumena, sjemeništaraca, duhovnih vođa, proizvođača štirke, jabučnjaka te mnogih biskupija, naselja, učilišta, župa i crkava širom svijeta i hrvatskih krajeva (Lacići kod Magadenovca, Karlobag, Okrug na Čiovu, Tovariševo kod Bača, Pančevo).
tekst i fotografija – zupajastrebarsko.hr
Dodajte komentar