Sveci Sveti Grgur Veliki

Sveti Grgur Veliki

   Današnji sveti zaštitnik, Grgur (Gregorius) I. Veliki, papa i crkveni naučitelj, rodio se oko 540. u Rimu, u krilu stare i ugledne rimske senatorske obitelji. Kao čovjek širokih pogleda svoj pogled je upravljao i izvan granica Rimskoga Carstva, na nove germanske narode što su nadirali prema zapadu i jugu. Svojom je oštroumnošću odmah shvatio da je zadaća rimske Crkve te narode ne samo obratiti i pokrstiti, već i učiniti ih svojima, da se u njoj osjećaju kao u vlastitoj kući. Tako je Rim pod njegovom vladavinom postao misionarsko središte Zapada. Najprije je bio rimski prefekt, potom je osnivao samostane na Siciliji i u Rimu. I svoju rimsku palaču pretvorio je u samostan, u kojem je postao jedan od redovnika. Bio je delegat papa Pelagija II. na carigradskom dvoru od 579. do 585, a za papu je kao prvi redovnik izabran 590. On to nije htio prihvatiti, ali su ga car i narod prisilili. Tada je napisao carevoj sestri: „Car je htio da jedan majmun postane lav.“ I doista, vladao je kao lav. Započeo je obnovom u redovima svećenika i uveo celibat za svećenstvo. Govorio je: „Propast naroda potječe od loših svećenika.“ Mistik, benediktinac, sklon kontemplativnom redovničkom životu, reorganizirao je upravu nad papinskim teritorijem i crkvenim dobrima, poticao širenje benediktinskog reda i pokretao misionarsku aktivnost u Engleskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Africi.

   Sprečavao je ratove, borio se za ukidanje ropstva, a crkvenim novcem i prodajom kaleža otkupljivao je robove. Obnovitelj bogoslužja, reformirao je crkvene obrede i crkveno pjevanje. Spretnom politikom prema Langobardima postavio je temelje političkoj moći papinstva. Toliko je oduševio langobardsku caricu Teodolindu da je Crkvi darovala zlatnu krunu s 22 dragulja i 24 dijamanta. Prvi je kao naslov rimskog pape upotrijebio izraz „sluga slugu Božjih“. Autor je brojnih važnih djela, kulturni povjesničar ranog srednjeg vijeka. Preminuo je u Rimu 12. ožujka 604. Jedan je od četvorice „velikih doktora latinske Crkve“, a crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1295. papa Bonifacije VIII. Zaštitnik je bolesnih od kuge i kostobolje, zborista, pjevača, glazbenika, odgojitelja, učitelja, školske djece, studenata, zidara, klesara, kamenorezaca, papinstva, papa, Engleske, Kariba te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Šljivoševci kod Magadenovca, Kaniža kod Bebrine, Šibenik).

tekst i fotografija – zupajastrebarsko.hr

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.