Sveci Gospa Žalosna

Gospa Žalosna

Gospa Žalosna mili je lik Majke Božje koja suosjeća s patnjama svoga Sina, ali i s patnjama svih ljudi. U srednjem vijeku, u vremenu nastanka mnogih pučkih pobožnosti, u vezi s raširenim štovanjem Isusove muke , doba je nastanka i pučke pobožnosti Križnog puta i štovanja “Marije od sedam žalosti”, Gospe Žalosne. U tom načinu štovanja Bogorodice isticano je sedam posebno teških trenutaka Marijina života.
Gospa Žalosna mili je lik Majke Božje koja suosjeća s patnjama svoga Sina, ali i s patnjama svih ljudi.

U srednjem vijeku, u vremenu nastanka mnogih pučkih pobožnosti, u vezi s raširenim štovanjem Isusove muke , doba je nastanka i pučke pobožnosti Križnog puta i  štovanja  “Marije od sedam žalosti”, Gospe Žalosne.

U tom načinu štovanja Bogorodice isticano je sedam posebno teških trenutaka Marijina života: Šimunovo proročanstvo u Hramu da će joj “mač probosti dušu”, bijeg s Djetetom Isusom u Egipat, tjeskoba dok je tražila dvanaestogodišnjeg Isusa u Hramu, Isusov odlazak od kuće, bol koju je osjećala za vrijeme Isusovog križnog puta, potresni doživljaj Isusova raspeća i žalost pri Isusovu polaganju u grob.

O Marijinim žalostima počeli su u srednjem vijeku naročito pobožno razmišljati redovnici serviti. Njihov general sv. Filip Benicije nazivao je redovničku odjeću servita “odijelom Marijina udovištva”. Tu su odjeću kao škapular nosili i mnogi svjetovnjaci, pa su tako među njima nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Spomena je osobito vrijedna ona koju je krajem XV. stoljeća osnovao Nizozemac Ivan Goudenberg, a potvrdio je papa Aleksandar VI.

Gospa je raznim čudesnim uslišanjima pokazala da joj je pobožnost prema njezinim žalostima draga i tako je ona u kršćanskom puku sve više bivala prihvaćena.

Sveta Stolica je 1667. godine dopustila servitima slavljenje Gospe Žalosne na treću nedjelju u rujnu. Papa Pio VII. proširio je 1814. godine svetkovinu na svu Crkvu, a Pio X. odredio je da se slavi na današnji dan.

Gospu Žalosnu umjetnici prikazuju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce, ili umjesto mačeva, uokrug lika Bogorodice je sedam medaljona s prizorima sedam žalosti. Sedam žalosnih događaja iz Marijina života očituju istovjetnost s Isusovim bolima i mukama jer su usmjerene prema istom cilju – otkupljenju čovječanstva.

Izvor: Laudato/vjr

Foto: pixabay.com

Robert Semnic

Robert Semnic, liječnik, znanstvenik, profesor radiologije, kateheta
Rođen je u Dubrovniku 20. IV 1966. godine gdje je i kršten. Srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet završava u Novom Sadu. U braku je sa Marijom sa kojom ima troje djece: Borisa, Isidoru i Hanu. Bio je zaposlen na Institutu za onkologiju u Srijemskoj Kamenici kao radiolog a kao profesor na Katedri radiologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu do 2016. godine. 1999. godine je diplomirao na Katehetsko-teološkom Institutu u Subotici. Suradnik na Radio Marije u emisiji „Vjera i zdravlje“ 2004. godine. Suradnik je portala www.svjetlo-vjere.com od njenog osnutka a od 2015. godine je suradnik lista "Zvonik", mjesečnika Subotičke biskupije. Od 2016. godine radi u Švedskoj kao radiolog.

Dodajte komentar

Kliknite ovde kako biste dodali vaš komentar

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.